Okrugli stol HND-a i Zelene akcije: Broj SLAPP tužbi u Hrvatskoj se ne smanjuje

Broj SLAPP tužbi u Hrvatskoj se ne smanjuje, a u borbi protiv tih tužbi ključno je usvajanje preporuka europske anti-SLAPP direktive kroz novi Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, rečeno je u srijedu na okruglom stolu Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Zelene akcije.

Cilj SLAPP (strategic lawsuit against public participation) tužbi je cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, visokom tužbenim zahtjevima i troškovima obrane, istaknuto je u uvodu okruglog stola.

Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije SLAPP tužbe ocijenila je dodatnim opterećenjem djelovanju organizacija civilnog društva, a predstavnici HND-a i novinarskih strukovnih organizacija istaknuli su ''zamrzavajući efekt'' SLAPP tužbi na slobodu govora i medija.

- SLAPP tužbe su jedna od većih prijetnji s obzirom na to da ih je trenutačno u Hrvatskoj aktivno oko 700. To je jedan od načina zastrašivanja novinara koji je uzeo maha, rekao je član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić.

Ocijenio je i da je SLAPP tužbama teško stati na kraj jer su već, kako je istaknuo, ''pustile korijenje''. U njihovu suzbijanju naglasio je, pak, potrebu poboljšanja pravne regulative i edukacije sudaca tako da bi se SLAPP tužbe već u samo startu mogle odbacivati.

Sever: Očekujemo da će Vlada preuzeti preporuke europskog anti-SLAPP paketa

Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever pozvala se na najnovije izvješće CASE-a (Koalicija protiv SLAPP tužbi u Europi) koje pokazuje da je u Hrvatskoj i dalje prisutna velika opasnost od SLAPP tužbi.

- Broj SLAPP tužbi za Hrvatsku se ne smanjuje, pokazuje se da je to i dalje jedan od najvećih problema koji guši novinarstvo, rekla je Sever. Dodala je i kako anti-SLAPP direktivu, koja za 99 dana treba biti implementirana u nacionalno zakonodavstvo, prate preporuke te je ''na dobroj volji'' nacionalnog zakonodavstva da ih prihvati.

- 'Ono što mi očekujemo jest da će hrvatska Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo, preuzeti preporuke iz tog europskog anti-SLAPP paketa, dodala je Sever.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i predsjednica radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje Fadila Bahović najavila je da bi taj zakon trebao stupiti na snagu do 7. svibnja.

- Ovo je prvi takav zakon u RH gdje mi transponiramo direktivu i zapravo propisujemo zaštitne mehanizme za sve osobe koje su uključene u javno djelovanje poput novinara, boraca za ljudska prava, organizacija civilnog društva, umjetnika, znanstvenika i ostalih, kazala je Bahović.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja rekla je da je vrlo bitno pratiti kako će se taj zakon primjenjivati.

- Hoće li se zaista ujednačeno koristiti svi pravni mehanizmi koji će biti na raspolaganju osobama koji su mete SLAPP-a te hoće li sudovi brzo odgovarati na te zahtjeve i hoćemo li u konačnici imati poboljšanje situacije, kako u odnosu na djelovanje novinara, tako i na branitelje ljudskih prava, prijavitelje nepravilnosti i drugih na koje se odnosi direktiva EU, istaknula je Kesonja.

U raspravi su sudjelovali i profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu Lana Ofak i Alan Uzelac, sutkinja Marija Orošić Kranjčec, Petra Jurina iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Goran Gazdek iz HND-a.