Prijedlog Možemo! za izmjenu Poslovnika izazvao podjele u Saboru

Odluku predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da odbije prijedlog dopune saborskog Poslovnika stranke Možemo! , lijeva oporba ocijenila je u srijedu 'jasnom porukom HDZ-a da će dalje koketirati s ustaštvom', a desna oporba da bi to dovelo do dodatnog fetišiziranja pozdrava ZDS.

Klub zastupnika Možemo! predložio je na sjednici Predsjedništva Sabora pokretanje rasprave o promjenama Poslovnika, kojim bi se predsjedniku Sabora dala ovlast oduzimanja riječi zastupnicima ili udaljenje sa sjednice za, kako kažu, isticanje ili širenje fašističke, nacističke i ustaške propagande, uključujući ustaške pokliče, kao i ovlast zabrane održavanja događaja u Saboru, na kojima se promovira nacizam i ustaštvo ili negira holokaust, genocid i zločini u Jasenovcu.

- HDZ je danas imao priliku jasno poručiti da u Hrvatskom saboru imamo različite stranke, da smo pluralno društvo, da se u mnogočemu ne slažemo, da HDZ smatra da Možemo! ima najluđe i najblesavije ideje, da je SDP ne znam kakav, ali da svi skupa čuvamo Ustav i smatramo da se u najvišem domu ne smije koristiti ustaški pozdrava. HDZ je to danas mogao napraviti i to je odbio napraviti, izjavila je nakon sjednice zastupnica Možemo! Ivana Kekin.

Po njenom mišljenju iz HDZ-a su time 'jasno rekli da namjeravaju i dalje koketirati i dozvoljavati ustaške simbole, reviziju povijesti i negaciju genocida.

Istaknula je da unutar društva trebaju postojati različiti glasovi i mišljenja o nizu tema, a da postoji jasna razdjelnica o tome što je unutar, a što izvan ustavnog luka.

- Ono što je izvan ustavnog luka je pozdrav pod kojem su se ubijali drugi ljudi, kazala je Kekin, dodavši kako je to utvrdio i Ustavni sud.

Sabina Glasovac (SDP) misli da već sada u Poslovniku postoje mehanizmi kako bi se sankcioniralo širenje mržnje kada je riječ o govoru zastupnika. To je, rekla je, članak 240, stavak IV, koji vrlo jasno kaže da će se s opomenom i oduzimanjem riječi sankcionirati onaj zastupnik ili zastupnica koji širi netrpeljivost i mržnju. Problem je, dodaje, što se do sada taj mehanizam Poslovnika Hrvatskog sabora nije nikada upotrijebio.

- Podržavamo prijedlog Možemo! zbog toga što od viška glava ne boli, a od manjka ili od postojećih propisa vidimo da ne samo da nas boli glava, nego nas boli sve, rekla je SDP-ova Glasovac

- Žalosti nas činjenica da danas kao Predsjedništvo Sabora nismo dali podršku tom prijedlogu kako bi današnji predsjednik Sabora, ali i eventualno svi budući predsjednici Sabora imali mehanizme kojima mogu prije svega poštovati ovaj Dom, istaknula je Glasovac, tvrdeći da veličanje NDH i Hrvatski sabor ne idu jedno s drugim.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) misli da su predsjednik Sabora i HDZ imali priliku koju su propustili, a to je da se jasno kaže da kad netko koristi pozdrav "Za dom spremni", da se to može sankcionirati jer je, kaže, u par navrata predsjednik Sabora rekao da nema alata u Poslovniku.

- Ono što će biti ostavština Andreja Plenkovića bit će to što je dopustio relativizaciju pozdrava 'za dom spremni' i što je pustio sve one duhove iz boce da izađu van, ustvrdila je Mrak Taritaš.

Zastupnice su se osvrnule i na događaje u Splitu, pri čemu Kekin je mišljenja, da prema dosadašnjem iskustvu, počinitelji neće biti adekvatno kažnjeni zbog širenja govora mržnje, a Glasovac smatra da je najveću odgovornost snosi premijer.

- On je kukavica i žrtva radikalizma za kojeg je sam odgovoran. Kukavica je zbog toga što jedno lice predstavlja u Bruxelles-u, a drugo lice ovdje u Hrvatskoj. Kukavica je zbog toga što kalkulira. Cijelo vrijeme problem relativizira, minorizira. Zato što se ne želi zamjeriti jednom dijelu biračkog tijela, ne želi se zamjeriti jednom dijelu HDZ-a. Ne želi se zamjeriti koalicijskim partnerima o kojima ovisi saborska većina, rekla je Glasovac.

Na novinarski upit smatra li da su Dani srpske kulture ili druge manifestacije nepoželjni u mjesecu studenome, Kekin je odgovorila da ono što se ne može odvijati su protuustavne stvari, nasilje nad drugim ljudima vikanjem ustaških pozdrava.

Na događaj u Splitu osvrnuo se i Dalibor Paus (IDS) ocijenivši kako je "cici-mici" politika vladajućih prema ustaštvu, fašizmu i nacizmu dovela do neodrživog stanja u našem društvu koje se prelijeva na sukob u javnosti.

- Predsjednik Sabora je na tragu te "cici-mici" politike, jučer osudio događaj u Splitu a danas odbio da se uopće razgovara o Poslovniku koji bi zabranio ustašluk i neonacizam u samom Saboru, ustvrdio je Paus, čija stranka podržava prijedlog Možemo!.

- Kao što je Vlada najodgovornija za rast BDP-a i rast kreditnog rejtinga, smatramo da je i najodgovornija za stanje u hrvatskom društvu i u tom kontekstu su pokazali da i dalje misle nastaviti s "cici-mici" politikama koje dovode do nemilih događaja, poručio je Paus.

Raspudić: Prijedlog Možemo! bezvezno hipernormiranje, iscrpljuje se energija građana

Nino Raspudić (nezavisni) izrazio je nezadovoljstvo time što ga novinari ponovno po tko zna koji put pitaju o 'Za dom spremni' a posebno je kritizirao, nazvavši ga maloumnim, prijedlog Možemo! da se u saborski Poslovnik ubaci da je zabranjeno veličanje ustaškog, fašističkog, i nacističkog režima, navevši tri razloga.

- Prvo, jer su, nota bene, ispustili komunizam kao drugi totalitarizam. Drugi je razlog jer je to jedno bezvezno hipernormiranje čime Sabor sam sebe ponižava. Treće - oni će time samo dovesti do dodatnog fetišiziranja pozdrava Za dom spremni, ocijenio je.

- Ako bi prošao ovakav malouman prijedlog napravili bismo sprdnju od Sabora i Odbora za Ustav i Poslovnik jer će zastupnici moći izgovoriti za dom spremni pozivajući se, primjerice, na pjesmu Bojna Čavoglave.

- I to će doći na Odbor za Ustav i Poslovnik i onda će se gonetati silna hermenautika je li to sad dozvoljeno jer je citirao pjesmu koja je, po sudu, dozvoljena, prokomentirao je Raspudić.

Medije je pozvao da izvještavaju i o drugim temama a ne da se politička energija građana iscrpljuje i po milijunti put na nekim zapaljivim temama o kojima su svi važniji politički akteri rekli svoje.

Zvonimir Troskot (Most) je vezano za incident u Splitu rekao kako mu je žao da je frustracija prešla na kulturno-umjetničko društvo, a trebala je, smatra, ići na Vladu RH jer Vlada to financira.

- Mi se nalazimo u informacijsko-obavještajnom ratu koji dolazi iz Beograda, koji sustavno degradira i udara temelje Domovinskog rata gdje se stalno... od vodećih političkih ljudi, koji su na političkim znanostima, pred studentima i javnosti govori o genocidnosti Domovinskog rata, što je u potpunosti laž, rekao je.

Drži da Vlada RH tome trebati stati na kraj, da se prestane obezvrjeđivati ljude koji su dali živote za Hrvatsku. 

Na pitanje novinara smatra li da je manifestacija u Splitu na bilo koji način vrijeđanje Domovinskog rata i trebaju li se takve manifestacije održavati u studenome, a s obzirom na obilježavanje tragedije Vukovara, Troskot je rekao kako samo kulturno-umjetničko društvo kao takvo nema veze s time odnosno još nisu izašle informacije da su oni tamo nešto pjevali što je diskutabilno.

- Ali, s druge strane, ono što je problem su stvari koje su dovodile do toga. Gdje vidite veliku nepravednost - da se obezvređuju temeljne vrijednosti Domovinskog rata, a to su naši branitelji i Hrvatska vojska koja je iznijela jednu od najveličanstvenijih pobjedi u povijesti ratovanja, dodao je.

Vrtić u Tavankutu

Zastupnici su komentirali i odluku grada Subotice, da će se djeca u vrtiću, izgrađenom novcem Hrvatske u selu Tavankutu, umjesto samo na hrvatskom odgajati i na srpskom jeziku, što je u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) ocijenjeno kao grubo kršenje dogovora i oduzimanje minimalnih prava Hrvata u Srbiji.

- Nemamo ništa protiv srpskog jezika u Srbiji, ali ovdje je riječ o tome da onda mogu zapošljavati i odgajatelje koji ne znaju hrvatski standardni jezik. Dakle, potpuno je beskorisno onda zašto je Hrvatska davala ta sredstva, a davala je očito da se djeca u Srbiji i u vrtiću mogu odgajati, dijelom i obrazovati, na hrvatskom standardnom jeziku. Dakle, to još jednom pokazuje kakva je politika Vučićeve vlasti prema pravima hrvatske nacionalne manjine, ali je to i razlog da ne smijemo slijediti taj model, kazao je nezavisni Raspudić.

Troskot iz Mosta pak smatra da se radi o sustavnom brisanju hrvatskog identiteta u Subotici.

- Govorio sam o sustavnom brisanju hrvatskog identiteta u Subotici gdje je nedavni primjer vrtića - koji je u potpunosti financirala hrvatska Vlada - zadnji dan prije upisa došla odluka srbijanske vlade preko lokalnih vlasti da se uvede dvojezičnosti, što je u potpunosti suprotno sa ugovorom o proporcionalnosti koji Srbija ima s Hrvatskom, rekao je.

- Mislim da je važno i tamo poštivati prava nacionalnih manjina, ako je hrvatska zajednica ulagala u to, mislim da je važno da se poštuju prava manjina i to ne preskače. To je na dobrobit svih, poručila je Kekin (Možemo!).

- SDP-ova Glasovac rekla je kako ne zna postoje li nekakvi interni zakoni o dvojezičnosti, ali da je ono što zna da se u našim školama svakom djetetu omogućava pohađanje obrazovnih sadržaja na jeziku nacionalne manjine. Je li to dvojezično ili jednojezično, ovisi o djeci koja pohađaju odgojno-obrazovnu ustanovu, ustvrdila je.

Mrak Taritaš iz GLAS-a naglasila je da su prava manjina prava manjina u svim zemljama te da treba poštivati i prava manjina u Srbiji, kao što i Hrvatska treba poštivati prava svojih manjina.

Paus je povukao paralelu s vrtićima i školama talijanske nacionalne manjine u Istarskoj županiji koje financira Hrvatska.

- Isto smatramo da bi trebalo biti i u drugim državama jer to nije prijetnja već bogatstvo, poručio je.