16:52 / 21.02.2019.

Autor: M.Š./Hina

Prijepori - kakva će se povijest učiti u školama?

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Povjesničari Filozofskog fakulteta u Zagrebu ponovili su u četvrtak na okruglom stolu da je predloženi nastavni kurikul povijesti višestruko nedostatan i neprikladan za nastavu.
Povjesničari sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta ne dvoje - nova verzija kurikula povijesti o kojoj se raspravlja - zastarjela je, pretrpana, relativizira važne teme poput holokausta.

Pročelnik Odsjeka povijesti Mario Strecha kazao je da na radna skupina na odsjeku analizirala predloženi kurikul i našla brojne terminološke nejasnoće, kronološke i faktografske pogreške, da je niz odgojno-obrazovnih ishoda nerazumljiv i nejasan, te da u poveznicama između ciljeva odgojno obrazovnih ishoda i predloženih tema nema koherencije.

- Prijedlog kurikula nastave povijesti više izgleda kao prijedlog za 20. ili u nekim elementima za 19. stoljeće!, dodaje Strecha.

- Svaki kurikulum bi morao posebno naglasiti tu činjenicu da bi se tako izbjegla mogućnost da netko na svoj način u nastavi tumači ta zbivanja!, ističe Goran Hutinec s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Povjesničari pak sa zadarskog sveučilišta isto su tako uvjereni - novija verzija kurikula može se još popraviti, a za razliku od prve - ima sadržaj. Ali treba vremena.

- Ne postoji nitko razuman tko će osporavati holokaust, tko će osporavati potrebu za obilježavanjem žrtava, mislim da svatko onaj tko pokušava nametnuti tu tezu da se to zanemaruje ima ozbiljan problem!, ističe Zlatko Begonja s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.

Zašto nisu sjedili predstavnici svih 9 studija pa odredili što su te važne stvari koje treba učit u školi, pa onda iz toga krenut praviti sve ostalo!? Zato trebaju godine!, ističe Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru.

Ivo Goldstein je kazao da je u pozadini ideal samostalne nacionalne države i da nastava povijesti ima svrhu da se ističe sve ono što je vezano za taj ideal a što nije, stavlja se pod tepih.

- Zbog toga dolazi do relativizacije zločinačkog karaktera NDH, a memorija SFRJ se prekriva. Hoće se pokazao svijet naopako, da se u njemu je možemo snaći, kazao je Goldstein i dodao da je ovo jedan od ključnih momenata za reformu.

Neven Budak je kazao da je novi prijedlog kurikula nastao kao kritika da prethodni nije imao dovoljno nacionalnih tema, ali da ih on nije povećao, nego samo previše normirao. On je kazao da se čuje zapanjujući niz neistina i laži poput one s vrha hijerarhije reforme da se prijedlog kurikula iz 2016. nije bavio holokaustom.

Reforma će u škole najesen, ponavlja predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, u vezi s tim među koalicijskim partnerima prijepora nema, iako je tajnik stranke Srećko Ferenčak na društvenim mrežama objavio da im se u provedbi reforme bacaju klipovi pod noge.

- Mi sa svojim koalicijskim partnerom oko reforme surađujemo, reforma je na dobrom putu, u školama od jeseni, kurikulumi promijenjeni, 1000 ljudi angažirani da pomognu u reformi koju hrvatska treba, ističe Vrdoljak.

- Mi imamo različita mišljenja o raznim temama ali ovdje konkretno, kao što je obrada holokausta nemamo različita mišljenja, tu je sve čisto i jasno, kao što je premijer na sjednici rekao, tu nikakvog prijepora nema!, ističe ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Na sjednici Vlade u četvrtak, premijer Andrej Plenković također je komentirao pitanje kurikula iz povijesti.

Javno savjetovanje o povijesti završava sutra. I premijer i ministrica uvjereni su da se društveni konsenzus o povijesti može postići - uz malo dobre volje i na vrijeme za najavljenu reformu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!