Prijeti li afrička svinjska kuga uništenju svinjogojstva?

Prijeti li afrička svinjska kuga uništenjem velikog dijela ionako slabe svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj? Upravlja li kriznom situacijom Vlada na pravi način? Ponašaju li se svinjogojci odgovorno - poštuju li propisane biosigurnosne mjere? Je li odšteta zbog eutanazije pravedna? Hoće li biti tradicionalne svinjokolje? Unatoč tomu što su milijuni eura uloženi u pronalaženje cjepiva i lijeka za svinjsku kugu - rezultata zasad nema.

Iz tjedna u tjedan broj slučajeva svinjske kuge je sve manji. Tri smo tjedna u padu pojavnosti slučajeva, izuzev ovog slučaja koji se pojavio u Osječko-baranjskoj županiji, naglasio je Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede u emisiji Otvoreno.

- Prošli tjedan pod mjerama zaštite bilo je 150 tisuća svinja, u petak je bilo 300 tisuća, a danas je pod mjerama zaštite 350 tisuća svinja. Ako je to stagnacija, ja ne znam što je širenje. Brojke nam se ne ne slažu, rekao je Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.

Pavić naglašava kako je to pretjerivanje jer je 215 tisuća svinja u zonama ograničenja.

Na pitanje što govori činjenica da se zaraza s vukovarsko- srijemske županije proširila na osječko-baranjsku županiju unatoč svim poduzetnim mjerama na ishodišnoj županiji, Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet., predsjednik Hrvatske veterinarske komore rekao je kako su mjere intenzivne i one se rade od strane ovlaštenih veterinara i osim eutanazije uključuju preglede gospodarstava.

- Bolest se pojavila u ove dvije županije koje imaju najintenzivnije svinjogojstvo. Tu svaka druga kuća ima svinje, imaju bliske odnose, a virius je otporan u okolišu. Virus može preživjeti do 60 dana u staji, do 4 mjeseca u suhomesnatim proizvodina, do tisuću dana u smrznutim proizvodima. On se ne replicira, aktivan je i infektivan.

Pavić je naglasio kako Osječko- baranjska županija ima manji broj uzgajivača s većim brojem svinja. Kako kaže, manja je gustoća posjednika koji nisu u velikom dodiru.

Kuterovac je istaknuo kako su u Osječko-baranjskoj županiji 350 tisuća svinja i tu su veliki proizvodni subjekti.

- Mi već dva mjeseca upozoravamo kako stanje nije dobro i kako mjere nisu ciljane, brze ni konkretne, kazao je.

- Na izvorištu infekcije jedan i dva, svinje koje su iz tog mjesta trebale biti maknute, one su i danas tamo. Dakle, mi ne radimo ono što struka govori da trebamo raditi, govori Kuterovac.

Svinjogojstvo je u ratnom stanju

Zemljak naglašava kako u Hrvatskoj ima 2200 veterinara. Kada se pojavila zaraza ministarstvo je poslalo timove koji od srpnja provode intenzivne mjere, rekao je.

Na pitanje koliko ljudi nedostaje, Pavić je rekao kako je teško to odrediti.

- Svinjogojstvo je u ratnom stanju. Fronta je razvučena. Imamo izuzetno veliki broj uzgajivača s malim brojem svinja. Kolege iz 53 veterinarske organizacije su cijelo ljeto radili, eutanazirali svinje i izvlačili ih po visokim temperaturama. Da smo imali i veći broj veterinara teško da bi taj posao biti bolji, naglasio je Pavić.

Bio sigurnost relativno niska

Sve se na vrijeme i stručno radilo rekao je Pavić.

Na pitanje kolika je razina bio sigurnosnih mjera u sustavu proizvodnje svinja, Zemljak je rekao kako je najveća odgovornost na proizvođačima jer nitko ne može štititi njegov uzgoj osim njega samog.

- Moramo doći u fazu da zaustavimo bolest i da se riješimo virusa, naglasio je i dodao kako će virus vjerojatno prijeći na divlje svinje. Govori da što se tiče bio sigurnosti, ona je relativno niska.

- Tradicionalni način držanja svinja pogoduje ovoj situaciji. Mali uzgoj, niske bio sigurnosne mjere, blisko držanje, je pogodan medij za širenje bolesti, naglašava.

Pavić naglašava da od 2009. godine u naredbama ministarstva svi su sustavi uveli visoke bio sigurnosne mjere.

Istaknuo je kako je do sada eutanazirano 25 tisuća svinja od milijun i dvjesto pedeset tisuća. Eutanazirano je 2,5 posto svinja, a da pritom nije došlo do povećanja cijena, ali ni do nestašice.