Primorac i Polašek u Temi dana: Ples s virusom

Kad bi svi sad ušli u karantenu, trebala bi deseteljeća da se procijepimo. Građani borave na otvorenom i ako se pridržavaju mjera, neće biti većih problema, poručio je

U danu kad je u Hrvatskoj zabilježeno 56 novih zaraženih koronavirusom, članovi vladinog Znanstvenog savjeta - savjetovali su premijera. Složili su se da, bez obzira na povećanje broja zaraženih, nije potrebno uvoditi karantenu već samo pratiti razvoj epidemije, ali i povećati samodisciplinu, osobnu odgovornost.

Članovi Savjeta prof. Dragan Primorac  i prof. Ozren Polašek gostovali su u Temi dana.

Na pitanje što je razlog novom povećanju broja novooboljelih prof. Dragan Primorac kaže kako je "kriva kombinacija od nekoliko stvari, kao i svemu u životu". Kazao je kako su građani odradili odličan posao ostavši u karanteni. Nije problem, dodaje - u otvorenim prostorima nego u zatvorenima, u kojima se virus koncentrira. Drugi je problem što su iz susjedstva ulazili građani koji nisu bili testirani. Međutim, naglašava, situacija je daleko od toga da nije rješiva.

Ples s virusom

- Sad puno više znamo, institucije su spremne i znamo koje mjere poduzimati. Hrvatska je daleko od švedskog modela. Niti je on potreban, niti ga mi želimo uvoditi, da ne ugrozimo populaciju, prvenstveno starije osobe, kazao je Primorac. Kad bi svi sad ušli u karantenu, trebala bi deseteljeća da se procijepimo. Građani borave na otvorenom, i ako se pridržavaju mjera, neće biti većih problema, dodao je.

S tim se složio i Ozren Polašek.

- U ovoj epizodi širenja virusa moramo početi vježbati osobnu odgovornost svakoga od nas za čuvanje svoga zdravlja i zdravlja ostalih. Moramo održati ravnotežu kako bi s jedne strane očuvali gospodarstvo, a s druge strane zdravlje. Karantena je za zdravlje bila odlična, ali je bila prilično loša za gospodarstvo, poručuje Polašek.

Što bi se moralo dogoditi da se uvede 'lockdown'?

Na pitanje što bi se moralo dogoditi da se ponovno uvede 'lockdown' odgovara: Moramo zaštititi visokorizične skupine i ne dopustiti da da ni na koji način dođe do kraha zdravstvenog sustava. To se dogodilo sjeveru Italije. Kako bi to izbjegli pripremili smo nekoliko modela kojima pokušavamo predvidjeti broj aktivnih slučaja kako bi mogli dobro upravljati situacijom. 

Ključne faze u životu virusa

- Ključan period je latentna faza, kad imate prvi kontakt putem respiratornog trakta. Virus kad uđe njemu treba jedno vrijeme da se veže za recepore, uđe u stanicu. Dok ne napravi svoj krug treba mu 4 do 5 dana. U tom vremenu osoba može širiti infekciju. Zato se testovi rade u nultom i petom danu. Još nitko nije utvrdio koliko je sekundi potrebno biti u kontaktu s drugom osobom, zato odluke o tome donose epidemiolozi, kazao je Primorac. - Ako se ljudi budu pridržavali uputa, nosili maske na biralištima rizik bi trebao biti minimalan, odgovorio je  Polašek na pitanje "koliko su izbori epidemiološki rizični?".

Testirati promišljeno i selektivno

Za kritikama da se ne testira dovoljan broj ljudi kaže kako je to više pitanje stava. Smatra kako smo prilično dobro upravljali epidemijom uz prilično nizak broj testiranja. Veći broj testiranja neće omogućiti bolje upravljanje epidemijom, testiranje mora biti promišljeno, dodaje. U razgovorima smo istaknuli kako bi radije uvodili selektivno češća testiranja ugrođenih skupina, primjerice zdravstvenih radnika - kako bi zatitili najranjivije, zaključuje Polašek.

Je li virus mutirao?

- Struktura ili duljina RNK molekule virusa je neuobičajeno duga i zasad nije sklona mutacijama. Ovo pitanje treba gledati u kontekstu kako se virus i naš imunosni sustav ponaša u određenim uvjetima, uz porast vlage i temperature. Brojni radovi su objavljeni o tome da je vlaga iznad 50 posto jako dobra za naš respiratorni sustav, proizvodnju imunoglobulina, lizozima, mucina i svih molekula koje izbacuju virus. Nemamo teške slučajeve i pričekajmo još malo vremena da vidimo hoće klinička slika kod oboljelih ostati stabilna. Ako ostane, nešto se definitivno bitno promijenilo što se tiče Covida-19, zaključio je Primorac.