Primorac: Nije na Vladi da poziva na bojkot, ali neću ići u dućan

Revolt građana zbog inflacije i visokih cijena komentirao je ministar financija Marko Primorac, koji je sudjelovao na 8. Poreznoj konferenciji: Porezi, državni poticaji i zelena tranzicija.

Ministar kaže da je Vlada raznim mjerama suzbijala inflatorne pritiske te apelirala na sve dionike na tržištu, od proizvođača do trgovaca, da se ponašaju odgovorno.

- Građani mogu slati svojim ponašanjem poruku upravo onima koji su na kraju tog lanca. Dakle, građani ne mogu svoje nezadovoljstvo pokazivati prema distributerima, niti toliko prema proizvođačima. Naš apel je išao prema tome da svatko u tom poslovno proizvodnom procesu vidi što je moguće učinit da ta cijena, posebno prehrambenih proizvoda, bude što niža. Što se tiče bojkota mislim da nije na Vladi da organizira, niti da poziva na bojkot, ali kao građanin, kao potrošač u potpunosti to razumijem i što se mene tiče ja neću ići u dućan danas, naglasio je ministar financija.

Novinari su pitali i mogu li građani ovim bojkotom pokazati da je dosta s dizanjem cijena.

- U smislu kretanja inflacije, koliko će ovaj bojkot pridonijeti smanjenju inflatornih pritisaka, ja nisam baš siguran. Međutim, poruka koja se šalje na taj način mislim da je dobra i snažna. I mislim da svatko u proizvodno -poslovnom procesu ne može biti socijalno neosjetljiv i neodgovoran i ponašati se tako da samo prihvati cijenu od nekoga tko je u lancu prije njega izračuna svoju maržu, rekao je Primorac.

O bojkotima na duže razdoblje

Istaknuo je da Vlada poziva na društveno odgovorno i socijalno osjetljivo formiranje cijena i pokušava učiniti sve da te cijene budu niže. Vjeruje i kako bojkot može biti poruka i signal da je potrebno nešto promijeniti. Primorac je dodao kako je čuo da se razmišlja o organizaciji bojkota na duže razdoblje, usmjereno na pojedine aktere na tržištu ili pojedine proizvode.

- To možda može imati puno veći učinak. Ali, to govorim kao potrošač i građanin, istaknuo je napominjući kako ne misli da vlada tu treba biti aktivni dionik i usmjeravati bojkote. Smatra i kako je to što su razne političke opcije iskoristile situaciju i pokušale je "populistički okrenuti sebi u korist", "potpuno pogrešno, prizemno i nešto što treba vrlo oštro osuditi".

Primorac je ocijenio da će mjera ograničavanja kriterija kreditiranja Hrvatske narodne banke (HNB), pozitivno djelovati na smanjenje inflacije.

- Upravo je u smislu smanjenja inflatornih pritisaka, ta mjera donesena je da se ograniči, odnosno smanji kreditna aktivnost. Što je kreditna aktivnost manja to će biti manja potražnja i očekuje se da će to pozitivno utjecati na inflatorne pritiske, izjavio je.

Naveo je kako je bilo nekoliko komentatora kako bi izazivanje recesije pomoglo u smanjivanju inflatornih pritisaka.

- Pa bi, sigurno. Da imamo recesiju, otpuštanja i smanjenje gospodarskog rasta, inflacija bi bila manja, rekao je Primorac.

- Mislim da to ne želimo, mislim da je Hrvatska ipak u boljoj poziciji nego druge članice EU-a koje imaju nešto nižu inflaciju, ali imaju val stečajeva, otpuštanja i smanjenje gospodarskog rasta, kazao je.

Najveću političku štetu od inflatornih pritisaka snosi upravo Vlada

Rekao je i kako se provlače različite teze i komentari "nekih kao neovisnih analitičara" koji su jednim dijelom racionalni, ali u smislu mjera koje je moguće poduzeti pa i aktivnosti Vlade šalju "potpuno neprimjerene i histerične poruke".

- Činjenica je, otvoreno govoreći, htio to netko priznati ili ne, da najveću političku štetu od inflatornih pritisaka snosi upravo Vlada. Takve teze je potrebno i u medijskom prostoru raskrinkavati i odbacivati, rekao je.

Ponovio je kako je Hrvatska u smislu gospodarskog rasta imala značajno veći rast od drugih članica EU-a te da je bio dominantno potaknut investicijama, kako privatnim tako i u javnom sektoru te potrošnjom kućanstava.

- Ta potrošnja se nije dogodila slučajno, nju je između ostalog potaknula i Vlada povećanjem minimalne plaće, poreznim rasterećenjem, ugrađivanjem izdataka u sustavu mirovinskog osiguranja gdje su po prvi puta rasterećeni oni koji imaju najniža primanja i ciljano oni koja će ta primanja i potrošiti, naveo je Primorac.

Drži kako treba pronaći fini balans između ograničavanja inflacije kroz povećanje kamatnih stopa i istovremeno očuvanja gospodarskog rasta i zaposlenosti.

Objasnio je da visoki rast u Hrvatskoj uzrokuje veću potražnju za dobrima i uslugama, što doprinosi inflaciji, dok recesija u drugim zemljama smanjuje potražnju i cijene.