19:22 / 06.01.2022.

Autor: Dnevnik/IMS/HTV/A.P.C.

Jonjić u Dnevniku HTV-a: Razmišljanje o omikronu kao spasonosnom virusu je pogrešno

Imunolog Stipan Jonjić u Dnevniku

Imunolog Stipan Jonjić u Dnevniku

Foto: Dnevnik/HTV/IMS / HRT

Nova varijanta koronavirusa, omikron, iako je najzaraznija do sada, potaknula je nadu da bi mogla označiti dugoiščekivani početak kraja ove iscrpljujuće pandemije. S gostom središnjeg HTV-ova Dnevnika, imunologom Stipanom Jonjićem o tome je razgovaro Mladen Sirovica.


Na pitanje što je ključni uzrok ovako visokog rasta novozaraženih, prof. Jonjić kazao je kako je, nažalost, po nekim procjenama, taj broj možda i dvostruko veći.


- Prvi razlog golemom porastu zaraze je činjenica da imamo relativno liberalne mjere, a tijekom blagdana te su se mjere još dodatno kršile ili slabo poštivale, kazao je.


Misli da je glavni razlog ovako dramatičnog skoka pojava novog, zaraznijeg soja koronavirusa - omikrona. 


- On kao što znate, nosi mnoge mutacije, što mu daje prednost i jako se brzo širi. Šteta je što mi nismo zapravo pratili to širenje i stalno smo se nosili s uzorcima iz europskog centra za kontrolu bolesti. Zapravo, mi možemo sami raditi takve stvari. Bilo kako bilo, moje je mišljenje da je vjerojatno ipak temeljni čimbenik ovog porasta ipak omikron, rekao je.


- Što dalje, i razmišljanja o njemu kao spasonosnom virusu, mislim da je to dosta pogrešno, istaknuo je prof. Jonjić.


- Sada je, u ovom momentu čak manje važno brinuti o brojkama, one će rasti, ali sada je najvažnije spasiti zdravstveni sustav, rekao je.  


Kakav pristup zauzeti u odnosu na omikron varijantu 


- Prvi je, rekao je, pristup otprilike - zaštitimo najugroženije, a onda neka se virus širi kako se širi. U zemljema gdje je procijepljenost velika, poput Velike Britanije, takva logika možda drži vodu. Oni će u nekom periodu s tim pristupom postići tu jaču kolektivnu imunost. Virus će se naprosto proširiti i kod onih koji su cijepljeni i kod onih koji su imunost stekli prethodnim infekcijama i oni će postići cilj, samo pod uvjetom da štite najugroženije, objasnio je prof. Jonjić. 


- Drugi je pristup onaj kojim se ide u zatvaranje radi spašavanja zdravstvenog sustava i kojim se virusu ne dopušta da se razmaše do kraja, rekao je i dodao kako misli da mi u Hrvatskoj nemamo baš puno izbora. 


- Mislim da ćemo se mi morati prikloniti ovom drugom pristupu, nekoj razini zaključavanja, postroživanja mjera. Ne znam, nisam epidemiolog, ali mi si u svakom slučaju ne možemo dozvoliti to da pustimo to što neke zemlje rade, rekao je prof. Jonjić. 


Bitka za cijepljenje 


- Mi imamo značajan dio populacije neprocijepljen i nema razloga da Hrvatska ide u onu prvu varijantu. Omikron će se vrlo brzo proširiti i velika će većina preboljeti. Problem su ugrožene populacije i preopterećenje zdravstvenog sustava. Tu vidim veliki problem i ako imam pravo savjetovati, onda je savjet odgovornima da čuvaju zdravstveni sustav, posebno bolnice, jer ako dođe do kraha u bolnicama, ako su svi zaraženi, a bolnice pretrpane bolesnima, onda smo u velikom problemu. Ponavljam, veliki dio našeg pučanstva još nije procijepljen, upozorio je. 


Što će se dogoditi kada omikron prohuja, to još ne znamo 


- Što će se dogoditi nakon omikrona, kad prohuja ne znamo. Mi predmnijevamo da je on manje virulentan, manje opasan, jer takve informacije dolaze. Međutim još uvijek ne znamo zašto je manje opasan, ni koliko je manje opasan za ljude koji nemaju nikakav stečeni imunitet jer nisu procijepljeni i nisu preboljeli, kazao je.


- Imamo opet dva scenarija - neki zagovaraju onaj bolji - u kojem će omikron uzrokovati kolektivnu imunost. Treba voditi računa da je kod koronavirusa vrlo teško postići kolektivnu imunost iz više razloga. Međutim, zamislite scenarij u kojem imamo širenje omikrona, ali da je on još opasniji od delta varijante, bila bi to tragedija. Mi ne znamo 'kuha' li se ovog časa neki novi virus, ili za deset dana ili za godinu dana koji će dovesti do možda gore situacije, upozorio je imunolog prof. Jonjić.


- Zato, treba ljude nagovarati ili moliti ili narediti da se cijepe, jer cijepljenje štiti od najgorih oblika bolesti, a svijet mora raširiti cijepljenje, napraviti nove modalitete cijuepljenja koji će bolje štititi od širenja virusa, istaknuo je.  


Dodao je kako je jedini način da zaustavimo širenje virusa jest da ga zaustavimo na mjestu njegovog ulaza, no, rekao je, nažalost, zbog promjena virusa, ovim se cjepivima ne može zaustaviti njegovo širenje, ali srećom, mogu se zaustaviti najteže bolesti i hospitalizacija.


- Pred nama je dug put, ali nije stvar tako loša. Mi imamo kvalitetna cjepiva, razvijaju se nova, imamo lijekove i naučili smo dosta o epidemiološkim mjerama, tako da ne bih  bio pesimističan, ali da će biti novih varijanti, bit će ih sigurno, zaključio je prof. Stipan Jonjić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!