Ljetne gužve na hrvatskim autocestama ponovno otvaraju pitanje sigurnosti i upravljanja prometom. Profesor Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti upozorio je u emisiji Studio 4 da su česte nesreće, posebice na A3, pokazatelj nedostatka protokola i sustavnog nadzora na autocestama.
Profesor Rajko Horvat podsjetio je na nedavne teške nesreće na autocesti A3 kod Rugvice. – Ovakva vrsta nesreće više nije pojedinačan slučaj, nego pojavnost za koju treba utvrditi razloge i uvesti protokole kako bi se spriječile, rekao je.
Naglasio je da brzina uvjetuje posljedice prometnih nesreća.
– Ovakve nesreće trebaju zabrinuti, prije svega one koji gospodare cestovnom infrastrukturom. Država je vlasnik većeg dijela autocesta i mora ulagati u sigurnosne sustave, kao što to čini Bina Istra na Istarskom ipsilonu, poručio je Horvat.
Potreba za protokolima i nadzorom
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj ne postoji jasan protokol za vozače koji se moraju zaustaviti u zaustavnom traku.
– Vozači postave trokut, ali se dalje kreću po autocesti i time nastaju najčešće nesreće, nalet na pješaka ili vozača koji je izašao iz vozila. Oni koji gospodare autocestama trebali bi propisati protokole i osigurati nadzor, naglasio je.
Dodao je da sustavnog nadzora nema, osim obhodarskih službi i policije koja nadzire brzinu presretačima.
– Autoceste bi trebale biti objekti s vrlo visokim stupnjem sigurnosti, ali bez sustavnog nadzora to nije moguće, istaknuo je.
Gužve, naplata i propusnost
Horvat smatra da je izgradnja novih traka nužna, posebno na dionici Zagreb–Karlovac–Bosiljevo.
– To je potreba, a ne luksuz. Struktura prometa uvjetuje propusnost, pa čak i s tri trake, ako nema nadzora i discipline, gužve ostaju, upozorio je.
Dotaknuo se i sustava naplate.
– Sustav naplate je forsirana točka koja smanjuje propusnu moć. Ako novi sustav omogući zadržavanje brzine od najmanje 80 km/h, tada će biti učinkovit. Ako se brzina smanji na 40 km/h, gužve će se nastaviti, kazao je.
Problemi u gradovima
Profesor Horvat naglasio je da se slični problemi događaju i u gradovima.
– Nemamo organizirani sustav upravljanja prometom. Rješavaju se samo točkasti problemi koji se potom prenose na susjedna područja, objasnio je.
Kao dodatni problem istaknuo je liberalizaciju taksi službi.
– U Zagrebu imamo veliki broj taksista koji dolaze iz manjih sredina i time stvaraju dodatno opterećenje. Sustav nije uređen i to samo produbljuje prometni kolaps, zaključio je Horvat.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!