Profesor Ševrović: Sigurnost prometa traži sustavan pristup

Sigurnost na hrvatskim cestama i dalje je ozbiljan problem, a uzroci teških prometnih nesreća mnogo su složeniji od pojedinačnih vozačkih pogrešaka. Profesor Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović upozorava da Hrvatska presporo uvodi suvremene mjere prometne sigurnosti, od ulaganja u infrastrukturu i edukaciju vozača do učinkovitijeg kažnjavanja prometnih prekršitelja.

Profesor Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović u središnjem Dnevniku HTV-a upozorio je da je sigurnost prometa iznimno kompleksno područje te da se teške prometne nesreće najčešće događaju zbog kombinacije više čimbenika.

Prema njegovim riječima, uzrok može biti grubo kršenje prometnih propisa, kao što je bio slučaj u nedavnoj nesreći sa smrtnim ishodom motociklista, ali i naizgled bezazlene prometne situacije koje zbog velike brzine i kinetičke energije sudara završavaju tragično.

- Ovisno o brzini i energiji sudara, i naizgled mala pogreška može završiti velikom tragedijom, upozorio je.

Smatra da Hrvatska presporo provodi moderne mjere prometne sigurnosti, od ulaganja u sigurniju prometnu infrastrukturu do edukacije vozača svih dobnih skupina.

- Trebamo nove pristupe edukaciji mladih, ali i starijih vozača. Danas vidimo da nam stariji vozači uzrokuju više nesreća nego mladi, rekao je.

Sudovi šalju pogrešnu poruku

Posebno je kritizirao ulogu pravosuđa u sustavu prometne sigurnosti.

Istaknuo je kako policija ulaže velik trud u otkrivanje i sankcioniranje prometnih prekršaja, no da se poruka prevencije gubi na sudovima.

- Posljednji podatak koji imam pokazuje da sudovi ublažavaju 57 posto minimalnih kazni koje policija predloži. To je apsolutno pogrešna poruka, ustvrdio je.

Ševrović smatra da bi sudovi trebali imati važnu preventivnu ulogu te dosljedno potvrđivati kazne koje policija predlaže.

- Ako vozači znaju da će u više od polovice slučajeva dobiti blažu kaznu od one koju je predložila policija, upozorava, tada se gubi odvraćajući učinak sankcija.

Rekao bih da je to rak-rana hrvatskog sustava sigurnosti prometa.

- Moramo početi djelovati preventivno, naglasio je.

Dodao je kako je kažnjavanje nakon što je netko poginuo ili teško stradao zakašnjela reakcija.

- Tada svi gube. Osoba koja je izazvala nesreću završava u zatvoru, a za žrtvu je šteta nepopravljiva. Smisao kazni mora biti prevencija, a ne kažnjavanje nakon tragedije, poručio je.

"Kamere pomažu, ali njihov učinak slabi"

Govoreći o kamerama za nadzor brzine, Ševrović je rekao da one imaju pozitivan učinak, ali ograničenog trajanja.

- Istraživanja pokazuju da fiksne kamere daju rezultate jednu do tri godine. Nakon toga se vozači na njih naviknu, rekao je.

Vozači s vremenom nauče gdje se kamere nalaze, koriste aplikacije koje ih upozoravaju na njihove lokacije te uglavnom znaju na kojim su brzinama uređaji podešeni.

- Jednostavno gube smisao ako ostanu godinama na istom mjestu, kazao je.

Potrebno je uvesti sekcijsko mjerenje brzine

Kao jedno od ključnih rješenja istaknuo je sekcijsko mjerenje brzine, za koje se stručnjaci već godinama zalažu.

Riječ je o sustavu koji mjeri prosječnu brzinu između dvije točke na prometnici.

- Ulaz, izlaz i prosječna brzina. Tada vozač mora poštovati ograničenje tijekom cijele dionice, a ne samo usporiti kod kamere, objasnio je.

Smatra da bi takav sustav posebno pomogao na obilaznicama gradova i drugim prometnicama na kojima se bilježi velik broj teških nesreća.

Dodao je kako bi se tada moglo razgovarati i o eventualnom povećanju ograničenja brzine na pojedinim dionicama gdje za to postoje uvjeti.

Portali nisu rješenje, ali mogu pomoći

Komentirajući nove portale na autocestama, Ševrović je rekao da njihova osnovna svrha nije nadzor brzine, ali da mogu postati važan dio budućeg sustava kontrole prometa.

- Na tim bi lokacijama mogle biti postavljene kamere koje bi mjerile sekcijsku brzinu, ali i razmak između vozila, rekao je.

Posebno je upozorio na agresivnu vožnju na autocestama.

- Nije problem samo brzina. Problem su i vozači koji vam se voze na nekoliko metara od branika i pokušavaju vas natjerati da se maknete iz trake, upozorio je.

Motociklisti su najveći izazov

Govoreći o motociklistima, Ševrović je ocijenio da upravo oni trenutno predstavljaju jedan od najvećih sigurnosnih izazova u prometu.

Upozorio je na sve veći broj motocikala na hrvatskim cestama, ali i na rast broja neiskusnih vozača.

Poseban problem vidi kod starijih osoba koje prvi put sjedaju na motocikl te kupuju starija i tehnički slabije opremljena vozila.

- Strašno nam raste broj motocikala i broj neiskusnih motociklista, a to potvrđuju i brojke poginulih, rekao je.

Podsjetio je da je prošle godine u Hrvatskoj poginulo 70 motociklista te procijenio da bi ove godine taj broj mogao biti i veći.

Na kraju je svim motociklistima uputio jasan apel.

- Pamet u glavu, kaciga na glavu i držite se brzine. Pad s motocikla pri brzini većoj od 50 kilometara na sat gotovo je nemoguće preživjeti, zaključio je.