Trećina poginulih motociklisti: "Brzina je ono što ubija"

Nacionalni je dan sigurnosti cestovnog prometa. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi trend pada smrtnosti, još smo među zemljama s najviše poginulih na milijun stanovnika, a prometne nesreće glavni su uzrok smrti u djece i mladih od 5 do 29 godina. 

Od početka ove godine u prometu je stradalo već 200 osoba, a trećina poginulih bili su motociklisti.

Voditelj Službe prometne policije Josip Mataija večeras je u središnjem HTV-ovom Dnevniku kao jedan od razloga istaknuo to što u odnosu na prošlu godinu broj registriranih motocikala veći za preko 10.000 - to je 10.000 sudionika na dva kotača više na našim prometnicama.

- Osim toga, i vremenske prilike dosta doprinose tome, rekao je Mataija.

Naime, kako je objasnio, nekad je vožnja motocikla bila sezonska, a s obzirom na vremenske prilike toga više nema i vozi se praktički cijele godine.

Mataija je naveo i da je motocikl postao jako popularno prijevozno sredstvo - nekad su ga vozile mlađe osobe, a danas ga voze sve životne dobi.

- Mi ove godine od 63 smrtno stradalih vozača i putnika na motociklu imamo i devet koji su bili preko 60 godina, a imamo i one koji su preko 70, rekao je Mataija.

Osim toga, dodao je, turistička smo zemlja i bilježi se porast posjetitelja koji dolaze na dva kotača.

- Svaki peti smrtno stradali vozač i putnik na motociklu bio je stranac, rekao je Mataija.

Naglasio je da je ključ za sigurnost cestovnog prometa - brzina.

- Brzina je ono što ubija. Vi možete imati prometnu nesreću, ako je bila manja brzina, bit će manje posljedice, rekao je Mataija, a kao druge razloge istaknuo je i vožnju pod utjecajem alkohola te nepropisno pretjecanje, mimoilaženje i prestrojavanje.

Prometne nesreće glavni su uzrok smrti u djece i mladih

Ana vozi motocikl od svoje 16. godine. Svjesna je da je njezina najveća strast ujedno i potencijalna životna opasnost.

- Razmišljam o tome da netko drugi možda ne razmišlja, tako da ja razmišljam za sebe i za druge. Motor je dosta opasna stvar tako da fokus mora biti sto posto na svemu, kaže Ana.

- Najopasniji su oni koji su oko nas. Ljudi su puno komotniji u autima nego na motociklu, na motociklu uvijek imate četvero očiju na cesti, kaže Miro, član moto kluba Veterani Croatia.

A kako bi dobili dojam što znači ne poštovati prometna pravila i, primjerice, ne vezati pojas prilikom nesreće - građani su ulazili u simulator koji to zorno prikazuje.

- Strašno je malo kad vas to okreće i ono dođete do krova, nije vam baš svejedno, kaže Hana.

Osim što se ne vežu pojasom, Hrvati često ne poštuju ograničenje brzine - što je jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća, a velik je problem i vožnja u alkoholiziranom stanju. 

- Protekli vikend na području PU zagrebačke zatečene su 303 osobe koje su vozile u alkoholiziranom stanju. Dakle, to je zaista porazno i sada možete zamisliti koliko je moglo biti još situacija ugroze, rekao je glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

- Danas imamo 23 osobe manje na današnji dan koje su poginule u prometu nego prošle godine, što je posljedica cijelog niza aktivnosti, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Uz represivne mjere koje provodi policija potrebna je i edukacija od najranije dobi kako bi se ostvario cilj - da se do 2030. smrtnost na hrvatskim cestama smanji za 50 posto. 

- U odnosu na najrazvijenije zemlje nedostaje nam prometne kulture i to treba rješavati edukacijama, moramo uvesti intenzivniju edukaciju o prometnoj sigurnosti i kulturi već od najranije životne dobi, kaže izv. prof. dr. sc. tech. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

To, slažu se stručnjaci, neće ići preko noći, ali hoće kontinuiranim pozivanjem na oprez i odgovornost jer jedna pogrešna odluka može nepovratno promijeniti život.