13:07 / 06.02.2019.

Autor: D.M./HRT

Promjene na političkoj sceni - ili samo komešanje?

Foto: ilustracija, Patrik Macek/PIXSELL

Foto: ilustracija, Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

U emisiji 'U mreži Prvog' urednice Jasmine Popović gostovali su profesor Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i politički analitičar Ivica Relković.
Politička scena lijevo od centra krenula je u preslagivanje. I desniji od HDZ-a pokušavaju naći zajednički nazivnik. Milan Bandić bacio je novi  mamac najavom da ima još dva-tri žetončića u džepu.

Događaju li se stvarne promjene na političkoj sceni ili je to samo komešanje uoči novog ciklusa izbora koji čekaju hrvatske građane u emisiji 'U mreži Prvog' urednice Jasmine Popović odgovarali su profesor Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i politički analitičar Ivica Relković.

Kako procjenjujete pojavu novih saveza, novih stranaka, je li to doista nešto što obećava, je li došlo do trenutka da se promijeni politička scena ili je to samo preslagivanje u želji da se dobije koji mandat u Saboru?

- Trebamo sačekati parlamentarne izbore i liste za parlamentarnne izbore da vidimo koliko je premijer ovladao strankom, ali oni su u svakom slučaju apsolutni favorit izbora za Europski parlament. Pitanje hoće li dobiti pet ili šest mandata, oko toga možemo razgovarati. Druga tema je javlja li se neka politička opcija desno od HDZ-a koja bi ih mogla ugroziti. Čini se za sada ne, jer vidimo da se desne stranke okupljene s jedne strane oko gospodina Hasanbegovića, gospodina Ilčića i Zekanovića, ne mogu povezati, kazao je Berto Šalaj.

- I dalje je ključno što će se dogoditi sa SDP-om. Može li SDP zaustaviti tu svoju eroziju. Ako pogledamo koga se predlaže za predsjedničkog kandidata, a to su Zoran Milanović i Ivo Josipović, onda mi se čini da stvari idu tome da ta erozija će trajati dalje. I sad se tu onda otvara prostor za nove političke opcije kao  Amsterdamska koalicija, Dalija Orešković, platforma Možemo... 

- Pitanje je i stranaka Živog zida i Mosta - u kojoj mjeri će Živi zid uspjeti artikulirati u predstojećem razdoblju antieuropski sentiment hrvatskih birača. Nemojmo zaboraviti da je na referendumu 2012. protiv ulaska Hrvatske u EU bilo 650 tisuća birača. Kada bi Živi zid uspio artikulirati jedan dio toga, on bi bio najveći izazivač HDZ-a na ovim izborima za Europski parlament. A Most se profilira iz antiestablišment stranke u jednu čistu konzervativnu stranku i pokušava se brendirati kao pošteni HDZ, kazao je

Izlazimo li konačno iz ere smjene HDZ-SDP, obzirom na stanje u SDP-u?

- Ne vjerujem da SDP može biti točka okupljanja pobjedničke ekipe kontra HDZ-a. Znači, da li će on biti na 15 posto, 13 posto, 16 posto, ili će nastaviti eroziju prema dalje - ne znamo. HDZ nema koalicijski potencijal, on je limitiran na samoga sebe, ali taj problem sad ima i SDP.  Ali SDP-ova mreža je sve umornija. Što god mi o HDZ-u mislili, oni se još uvijek u nekim stvarima resetiraju. Više nećemo imati klasični bipolarizam HDZ-SDP, ali još ne znamo što ćemo imati. Još ne znamo hoće li se pojaviti okupljanje jako lijevo, pa će biti opet bipolarizam, ali s drukčijim igračima - ili ćemo ići možda u jedan dio faze, jedan, dva ciklusa razmrvljenosti dok se nekakva fuzija ne počne događati, kazao je Relković.

Što će biti s onih 50 posto birača koji u pravilu ne izlaze na izbore, koji su pasivni. Može li neka od ovih novih pojava, tipa Starta ili Mi možemo, zadrijeti u taj dio, ili Živog zida? 

- Pa, naravno. Ajmo krenuti od pozicije Starta. Ja mislim da je upravo to prostor koji gospođa Orešković sa svojom ekipom gdje mora tražiti svoje potencijalne birače. Ona može uzeti nekoliko postotaka SDP-u, ali to nije dovoljno. Ona mora izvući na izbore veliki dio od ovih 50 posto birača koje ne mogu izvući ni HDZ, ni SDP, ali ni Živi zid. Sad je pitanje na koji način će ona artikulirati svoje poruke da budu prihvatljive ne samo centru i lijevom centru, nego i onima koji žele drugačiju političku paradigmu u Hrvatskoj, smatra Šalaj.

"Mi možemo" je krenuo kao platforma. Oni okupljaju aktiviste, dakle ljude koji su niz godina potrošili u ovom društvu da eventualno kroz neke druge segmente donesu promjene, da bi se sada ipak odlučili za politički angažman. Može li to pasti na plodno tlo upravo za ovih neaktivnih 50 posto birača.

- Kad su u pitanju neaktivni birači treba puno više od toga da odete u nekoliko većih gradova. Mi moramo znati da ove aktivističke skupine ne stoje dobro u manjim sredinama. Te birače lakše je dobiti - poput Dalije Orešković, jednom osobom koja daje nadu, nego sa marljivim radom koji se ne vidi. I Hrast je izašao iz desnog aktivizma, ali i tu ne vidim kapacitet veći od nekog korektivnog, rekao je Relković.

Kakva je budućnost Živog zida. Obično takve 'antisistemske' stranke imaju svoj 'strop'. Zanimljivo je da, kad se pogledaju ankete i stratifikacija birača - oni dobivaju 30-ak posto glasova mladih.

- Ja mislim da načelno gledano 15 posto za populističke stranke nije plafon. Mi danas imamo čitav niz europskih država (Italija i Pet zvjezdica) gdje su populisti prebacili 25 posto i ušli u vlast. Da oni uz tu privlačnost koju imaju za najmlađi dio biračke populacije ipak nešto ponude i jednom širem krugu građana koji su nezadovoljni - trebali bi biti politički jasniji. Zašto izvlačite pojam iliberalne demokracije, jeste li ili niste za ostanak u EU-u?, kaže Šalaj.

-  U Hrvatskoj imamo, po meni, jedan primjer gdje ni radikalno desni populizam ni lijevi ne može doći do  visina poput ovih u Europi. Ne znam zbog čega smo sretno zaštićeni da nema takve snage gdje jedan HDZ ode u centar, a zaista se desno ne dogodi nešto što bi naraslo na tih 15 i više posto. Živi zid nema kapacitet, nema nove ljude koji mogu progovoriti puno više i šire od onoga što Pernar radi, a ovo će se potrošiti. Koliko brzo? Već do sljedećih parlamentarnih izbora, rekao je Relković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!