Proračun Vlade za 2026. godinu: oporba kritična, vladajući zadovoljni

Državni proračun za 2026. godinu, koji je Vlada uputila u Sabor, trebao bi ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura, od čega je 33 posto predivđeno za mirovine i ostale naknade građanima.

Hoće li proračun potaknuti jačanje standarda građana, kako je najavila Vlada? Kakav će učinak imati demografske mjere vrijedne više od 800 milijuna eura? Što ako deficit probije granicu zadanu kriterijima iz Maastrichta?

Ovo su neka od pitanja koja su komentirali gosti emisije Boris Lalovac (SDP), Dalibor Paus (IDS)-a iz redova oporbe te Marko Pavić (HDZ) i Dubravka Lipovac Pehar (DP) iz vladajuće koalicije. Emisiju je vodila urednica i voditeljica Zrinka Grancarić.

Pavić: Ovakav proračun će omogućiti bolji život našim građanima

Novi proračun, deseti po redu u tri mandata Andreja Plenkovića, premijer je opisao kao „održiv, razvojan i socijalan“ te te da će cilj biti jačanje standarda građana.

- Ovaj proračun je socijalan jer imamo velike socijalne transfere za građane. 10,2 milijarde eura su mirovine, to je povećanje od milijardu eura. Plaće rastu, unutra je i 2.000 kreveta u domovima za starije umirovljenike, o kojima je danas ministar Piletić govorio te povećanje naknada za demografiju, za udvostručenje naknada za novorođeno dijete, rekao je Pavić.

Također smatra da je proračun održiv i fiskalno održiv tj. da „drži fiskalnu disciplinu“.

- Udio javnog duga u BDP-u se smanjuje na 56%, što znači da možemo servisirati javni dug. U usporedbi Eurozona je 88%. I on je razvojan jer ima jake komponente ulaganja u gospodarstvo, osiguravanje našim gospodarstvenicima zelenu i digitalnu tranziciju. 1,6 milijardi eura za zelenu tranziciju našeg gospodarstva. Prema tome ovakav proračun će omogućiti bolji život našim građanima, posebice onima koji loše žive, našim umirovljenicima. On će omogućiti isto tako ulaganje u obrazovanje, zdravstvo, školstvo, ali će omogućiti i značajna sredstva našim gospodarstvenicima za razvoj ekonomije, ustvrdio je.

Lalovac: Pet godina zaredom je inflacija veća od stope gospodarskog rasta

Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala biti domaća potražnja, što se dominantno odnosi na osobnu potrošnju.

- Uvijek kad govorimo o proračunu, polazi se od makroekonomskih projekcija. Jedna zamjerka, ali ono što nije dobro u ovome svemu, da smo bili već petu godinu da nam je stopa inflacije veća od stope gospodarskog rasta. To je ono što zabrinjava, petu godinu zaredom, uspoređujući sa harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, što znači da će i sljedeću godinu biti borba sa inflacijom. Bez obzira što je vlada rekla da će biti 2,8%, vidimo da je to rekla i za ovu godinu, pa se nije ostvarilo, opomenuo je Lalovac.

Lalovac drži da su veći socijalni transferi prema mirovinama i prema socijalno ugroženim građanima bili dani upravo iz razloga što je inflacija nagrizla njihove dohotke, dok je za bezuspješnu borbu s inflacijom HNB isplaćivao veliki novac poslovnim bankama.

- Jednu milijardu eura su plaćani da bi se suzbila inflacija. Mi i dalje imamo najveću inflaciju u eurozoni. Sad postoji pitanje, kome je dana milijarda eura od HNB-a poslovnim bankama da se suzbije inflacija? Jer to je jedan mehanizam koji je koristila Europska središnja banka. Zašto kada je toliki novac plaćen, zašto nemamo takve efekte kao što su imale druge članice eurozone. Nemojmo zaboraviti da još uvijek je to velika borba sa inflacijom koja će biti i sljedeće godine, zaključio je.

Lipovac Pehar: Proračun će popraviti standard stanovnika

Inflacija bi u 2026. trebala usporiti na prosječnih 2,8 posto, nakon prognoziranih 3,7 posto u ovoj godini. Postavlja se pitanje je li inflacija 'pojela' sve dobre ekonomske projekcije?

- Za sada da, ali svi radimo na tome, a i proračun je tako napravljen da će inflacija sljedeće godine znatno padati, kao i 2027. Godine. Ono što smatram za ovaj proračun da je bitno je da će popraviti standard stanovnika, na način da možda ti stanovnici neće osjetiti jednu veliku promjenu, ali će se sigurno osjetiti znatno povećanje, jer proračun je najveći proračun do sada, rekla je Lipovac Pehar.

Vlada sa svojim ministarstvima ulaže u jednu demografsku revitalizaciju, u održavanje mladih obitelji i sveukupne radne snage koja će se zadržati u Hrvatskoj, a oni su ti koji će puniti proračun, objasnila je.

- Dakle, dok god je nama jedan zaposlenik naspram 1,42 zaposlena, mi tu ne možemo olakšati proračun na način da se promijeni taj omjer, da se broj zaposlenih poveća. A to možemo na način da ćemo ulagati u našu mladu radnu snagu u naše mlade obitelji, osigurati im dostojanstven život u Hrvatskoj kako bi oni stvarali i na taj način punili proračun i na taj način doprinijeli i povećanju mirovina i ujedno i smanjenju inflacije koja nam trenutno otežava današnji razvoj, rekla je.

Usporedba sa EU, povećanje plaća, prijedlozi oporbe, porast cijena hrane

Pavić smatra da je jedna od namjena budućeg proračuna da upravo mijenja spomenutu strukturu hrvatskog gospodarstva, ali i da hrvatsku ekonomiju treba staviti u širi kontekst Europske unije.

- Isto da se usporedimo malo s drugima. Hrvatska kontinuirano lovi korak sa ostalim razvijenim zemljama članicama EU na način da rastemo dva i pol do tri puta brže od ostalih. Prosjek rasta EZ zadnjih nekoliko godina je 1-1,2% BDP-a. Mi smo sljedeće godine 2,7%, dakle dva i pol puta rastemo brže od ostalih zemalja i zato smo standard građana u zadnjih devet godina u ovom mandatu Andreja Plenkovića digli sa 62% na 78% prosjeka BDP-a u EU, rekao je.

22% državnog proračuna odnosi se na izdvajanje za zaposlene u javnim i državnim službama. Za školstvo 24%, zdravstvo 23%, 11% za policija, 10% za znanost, 7% za obranu, 6% iznosi pravosuđe te ostalo 19%. U tijeku su pregovori vlade i sindikata. Vlada nudi 1%, sindikati traže 8%.

- Pitao sam predstavnika ministarstva financija, budući da su u ovom dijelu proračuna rekli da će ukupno sa svim ovim povećanjima biti nekakvih oko 3, 3 i nešto posto. Koliko je još fiskalni prostor? Jednostavno su rekli da nema više fiskalnog prostora. Došli smo do razine 3% i u tom dijelu je tako i projicirano. U službenim dokumentima Vlade je projicirano da će nominalno plaće u sljedećoj godini biti negdje oko 5%. Znači svima, ne samo u javnom sektoru. Kada oduzmete ovu inflaciju od 2,8%, znači realno će plaće biti oko 1-2%. To je ozbiljno usporavanje plaća, ne po mojim, nego po projekcijama Vlade, komentirao je Lalovac.

Paus tvrdi da je jedan od glavnih problema kod donošenja državnog proračuna to što Vlada odbija primati sugestije od ikoga iz oporbe.

- Osnovni problemje što kod jednog tako važnog akta kao što je proračun, ne samo da nije šira javnost uključena u diskusiju pravovremeno, nego i saborski zastupnici na kraju krajeva nemaju rasprave u Saboru. Jer se zna da će biti ono što je predloženo i doneseno, opisao je situaciju

 Lipovac Pehar je komentirala izniman porast cijena hrane u Hrvatskoj te rekla da njena stranka zastupa da se povećava hrvatska proizvodnja te da se ulaže u hrvatski proizvod, poljoprivredu i gospodarstvo.

- Na taj način mi ćemo praviti konkurenciju stranim lancima i na taj način mi ćemo s vremenom postati samodostatni u poljoprivredi, gospodarstvu i energetici. Na taj način mi možemo doći do tog nivoa da nas ove visoke cijene ne ubijaju, kazala je.