Prosječna zagrebačka plaća 15% viša nego u ostatku Hrvatske

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za siječanj je iznosila 1256 eura, što je nominalan rast za 11% u odnosu na siječanj lani, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za siječanj na razini Hrvatske koja je iznosila 1094 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 162 eura.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina u iznosu od 1970 eura.

Najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda u iznosu od 706 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za siječanj 2023. iznosila je 1766 eura, što je rast za 11,9% u odnosu na siječanj 2022.

Zagrebačka plaća veća, ali su veći i troškovi života

Neto plaća stanovnika metropole tako je u prosjeku je 15% veća u odnosu na plaće u ostalim dijelovima Hrvatske. No to zvuči bolje nego što u praksi jest. Prosjek plaća u Zagrebu znatno povećavaju menadžerske plaće, a troškovi života su veći.

- Skupo je danas biti podstanar u gradu Zagrebu, skupo je imati režijske troškove u gradu Zagrebu, ali i sve drugo. Tako da, ako bismo samo tu usporedbu radili u odnosu na ta prosječna primanja, vidjeli bismo da se i ta primanja brzo istope, smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Ako se pogledaju ostale županije, prema posljednjim službenim podacima, Virovitičko-podravska na samom je dnu s mjesečnom plaćom od 820 eura, dok je 913 eura prosjek je za Brodsko-posavsku županiju.

Zanimljiv trend na jugu Hrvatske - unatoč visokim prihodima od turizma, plaće su niže od hrvatskog prosjeka. Najviši prosjek od 1047 eura je u Primorsko-goranskoj županiji, a slijede Splitsko-dalmatinska s 988 eura i Dubrovačko-neretvanska s 972 eura.  Te su županije, međutim, i dalje ispod prosjeka Hrvatske koji iznosi 1094 eura, dok je zagrebačka prosječna plaća nakon siječanjskog rasta za čak 162 eura viša od prosjeka zemlje.

- Ako možda i imaju neki posao, taj posao im ne donosi nešto puno novca, nego više zdravstveno i mirovinsko, tako da me to ne čudi da baš u Dalmaciji, gdje se rentaju apartmani, plaće su generalno niže, a standard viši nego što te plaće govore, istaknuo je Boris Podobnik, ekonomski savjetnik udruge "Glas poduzetnika".

Stručnjaci ističu da je rast plaća statistički pratio visoku inflaciju, no na dugi rok to je neodrživo.

- Moramo biti svjesni da su ovo nepredviđene okolnosti i da je vrlo mali prostor za daljnje veće povećanje plaća, jer veće povećanje plaća dovest će do narušavanja konkurentne sposobnosti hrvatskog gospodarstva, izjavio je ekonomski analitičar Predrag Bejaković.

Visoku inflaciju najteže podnose oni s najnižim primanjima i umirovljenici.

- Dvoje umirovljenika, gdje je mirovina nešto ispod prosjeka, tu je udio troška hrane preko 40%, pa i preko 50%, i upravo su tu bili najznačajniji udari i sve onda ovo što se govori o prosjecima zapravo upravo na njima pada u vodu, naglasio je Sever.

- Ovi siromašniji, a to je praktički trećina Hrvata koji su umirovljenici plus 40% Hrvata koji imaju manje od 700-750 eura, oni osjećaju inflaciju puno više nego što je osjeća prosječan Hrvat, smatra Podobnik.