15:54 / 30.01.2020.

Autor: Dinko Kreštalica/Regionalni dnevnik/IMS/HRT

Prva hrvatska karta klizišta

-

-

Foto: - / -

Znanstvenim projektom na osnovu laserskog skeniranja iz aviona dobit će se vrlo precizni digitalni modeli terena na kojima će se moći uočiti klizišta, a onda će ih se sve kartirati.
Prvi se put u nas izrađuje karta klizišta. Znat će se gdje su, gdje mogu nastati i kakve posljedice izazvati. Istraživanje se provodi na reprezentativnom uzorku u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni, Bednji i Lepoglavi u Zagorju te Buzetu u Istri.

S problemom klizišta obitelj Gojmerac bori se punih 10 godina. Kroz njihovo su dvorište u podsljemenskoj zoni prošli mnogi stručnjaci i svi su zaključili kako cijela ulica koja se nalazi na brijegu leži na nestabilnom klizištu.

- Vjerujte svaka kiša, svaki vlažni period je vrlo stresan za nas s obzirom na to da je tu došlo do totalne destabilizacije cijele padine, kazala je Tihomira Gojmerac.

Samo je na ovome području grada po jednom četvornom kilometru 30 klizišta.

- Njihova veličina nisu zapravo površinom velika oko 400 metara kvadratnih i u jedno 30 posto njih se zapravo nalazi na udaljenosti manjoj od 10 metara ili od prometnice ili od građevina, rekao je Martin Krkač s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Znanstvenim projektom na osnovu laserskog skeniranja iz aviona dobit će se vrlo precizni digitalni modeli terena na kojima će se moći uočiti klizišta, a onda će ih se sve kartirati - ucrtat će se zone postojećih te one u kojima se klizišta očekuju. Ponajprije će se tim kartama koristiti sustav prostornog uređenja, no prevencija je primarna je zadaća ovog projekta.

- Ako znamo gdje je klizište i znamo položaj građevine koja ugrožava to klizište onda se tu može uključiti i određene mjere iz sustava civilne zaštite tako da se zapravo prati nastanak te opasnosti i da se zaštite ljudi, rekla je Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Uzrok sve češćih klizišta, kažu na fakultetu, svakako su ekstremne oborine koje uzrokuju bujičnu eroziju tla i zatim njegovo gibanje. Metodologija ovog istraživanja zasnivat će se na LiDAR tehnologiji. Riječ je o četverogodišnjem projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultati projekta namijenjeni su primjeni u praksi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!