Konstituiran Sabor, Jandroković po treći put predsjednik

Konstituiran je novi, 11. saziv Hrvatskog sabora. Gordan Jandroković je sa 144 glasa za i 6 protiv treći put izabran za predsjednika Sabora, što nije pošlo za rukom nijednom od njegovih 11 prethodnika. Izabrana su i trojica potpredsjednika, to će biti Željko Reiner, Ivan Penava i Furio Radin, a preostalu dvojicu predložit će oporba. Izabrani su i članovi Mandatno-imunitetnog povjerenstva nakon čega je prisegnuo 151 zastupnik i zastupnica.

Saborski zastupnici, izabrani 17. travnja, okupili su se u četvrtak u Hrvatskom saboru na prvoj, konstituirajućoj sjednici novog, 11. saziva od neovisnosti, a uz njih su na svečanoj sjednici i brojni drugi visoki uzvanici. 

Sabor je na prvo zasjedanje sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović, no na samu sjednicu nije došao, kao ni prije četiri godine. 

Gordan Jandroković u četvrtak je po treći put izabran za predsjednika Hrvatskoga sabora, to u 34 godine modernog saborovanja nije pošlo za rukom ni jednom od njegovih 11 prethodnika.

Izborom predsjednika Sabora konstituiran je novi 11. saziv od neovisnosti. Jandroković je izabran sa 144 glasova za i šest protiv. Nakon njegova izbora himnom "Lijepa naša" odana je počast domovini.  

Prije Jandrokovića Hrvatskim saborom su predsjedali Žarko Domljan, Stipe Mesić, Nedjeljko Mihanović, Vlatko Pavletić, Zlatko Tomčić, Vladimir Šeks, Luka Bebić, Boris Šprem, Josip Leko, Željko Reiner i Božo Petrov.

Izglasan Zakon o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave

Na kraju današnjeg zasjedanja Sabora zastupnici su izglasali konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.

Glasovala su 142 zastupnika, a 79 ih je bilo za, 62 protiv i dva su bila suzdržana.

Sabor bi do ljetne stanke trebao zasjedati na staroj lokaciji, a zatim se privremeno seli na vojno učilište zbog obnove nakon potresa.

Prije početka nove saborske sezone i političkih pripetavanja, prvi ozbiljni zadatak bit će rasprava i glasanje o povjerenju novoj Vladi.

Jandroković: Nije vrijeme za jeftini politički egzibicionizam

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković novoizabranim zastupnicima poručio kako nije vrijeme za jeftini politički egzibicionizam i dovođenje u pitanje temelja ustavno-pravnog poretka već za kvalitetnu političku raspravu i donošenje zakona na dobrobit građana.

Nužno se usredotočiti na našu primarnu parlamentarnu zadaću, a to je rad za opće dobro. Moramo zajedno osigurati ozračje za kvalitetnu političku raspravu i donošenje optimalnih zakona na dobrobit naših građana, istaknuo je Jandroković u četvrtak nakon što je treći put izabran za predsjednika Sabora.

Jedan izvanredni događaj, dodao je, može poremetiti sve ono što smo godinama naporno gradili i zato je bitno da sve dosad postignuto nikad ne uzimamo zdravo za gotovo.

Istaknuo je da briga o javnom dobru mora biti u središtu svih političkih nadmetanja, da svatko u politici može svoje političke ideje artikulirati na sebi svojstven način, no treba biti svjestan da odabrani politički stil uvijek ima i svoje posljedice.

Moje je duboko uvjerenje kako, nasuprot populizmu i ekstremizmu koji globalno uzimaju sve više maha, Hrvatska treba političare koji su se spremni pošteno natjecati idejama i konkretnim prijedlozima. Ljude koji moraju biti usmjereni na boljitak zajednice u kojoj žive, a ne na destrukciju i kritiku koja je prečesto sama sebi svrhom, rekao je.

Živimo u opasnom povijesnom razdoblju

Upozorio je da živimo u vrlo opasnom povijesnom razdoblju kada bjesni rat u Ukrajini i na Bliskom Istoku, u vrijeme kada je i naše neposredno susjedstvo potencijalni izvor novih nestabilnosti, vrijeme izazova klimatskim promjena, energetske i prehrambene nesigurnosti, te poremećaja u globalnim lancima opskrbe.

Paralelno, dodao je, promatramo porast populizma, radikalnih i ekstremističkih politika koje naše demokracije nagrizaju iznutra.

I jučerašnji šokantni atentat na slovačkoga premijera Roberta Fica vrlo zorno pokazuje koliko malo nas ponekad dijeli od verbalnog do fizičkog ili oružanog nasilja, kazao je Jandroković najsnažnije osudivši taj grozni čin i zaželjevši Ficu što brži oporavak.

Upozorio je i na prijetnje institucijama u demokratskim europskim državama od kibernetičkih napada, potencijalne zlouporabe i negativne posljedice ubrzanog razvoja umjetne inteligencije te izazove koje sa sobom nose ilegalne migracije.

Unatoč svemu što sam upravo naveo, neupitna je činjenica da je Hrvatska stabilna, sigurna i prosperitetna država, kazao je i naveo sve strateške ciljeve koje je Hrvatska ostvarila od Pelješkog mosta, LNG terminala do ulaska u europodručje i schengen te jačanje obrambenih kapaciteta nabavom Rafalea.

Spomenuo je i kontinuirani rast BDP-a, povijesno najveću razinu zaposlenosti, rast plaća te rast kreditnog rejtinga.

Bez imalo sumnje, Hrvatska stalno i vidno napreduje. Tendenciozno je to ne primijetiti, rekao je.

No, dodao je, to ne znači da se zadovoljavamo postignutim te poručio kako od nove vlade očekuje daljnje iskorake, jačanje nacionalne sigurnosti i međunarodnog položaja, ulazak u OECD, rast životnog standarda i socijalne zaštite.

Očekuje i iskorake u reformi pravosudnog i zdravstvenog sustava te u još snažnijoj borbi protiv korupcije, kao i nastavak zaštite i promicanja tradicionalnih hrvatskih kršćanskih i obiteljskih vrijednosti, identiteta hrvatskog naroda, našeg jezika, tradicije i kulturne baštine.

Izdvojio je i jačanje veza s iseljenom Hrvatskom, nastavak zauzimanja za konstitutivnost i jednakopravnost Hrvata u BiH, za zaštitu prava Hrvata u zemljama u kojima su nacionalna manjina, kao i za demografske mjere kako bi se preokrenuli postojeći negativni trendovi.

Jandroković je naglasio i važnost osobne odgovornost političara kao preduvjeta bez kojeg se u politici ne bi smjelo djelovati, međusobno uvažavanje bez obzira na razlike, nadmetanje argumentima, razboritost, smirenost i odgovornost.

Poručio je kako je dobiti po treći put povjerenje zastupnika za obnašanje dužnosti predsjednika Hrvatskoga sabora za njega velika čast i da će se truditi biti korektan i kolegijalan, uvažavati svakoga tko njega uvažava i Hrvatski sabor graditi kao prostor suradnje, a ne sukoba i dodatne polarizacije.

Zahvalio je kolegicama i kolegama iz HDZ-a te koalicijskim partnerima koji su ga predložili, ali i svima koji su ga izabrali, te im zaželio uspješan saborski mandat da kroz kvalitetan i predan rad opravdamo povjerenje dobiveno od naših građanki i građana.

A upravo je to povjerenje ključno. Jer nitko od nas ovdje nije došao slučajno, istaknuo je Jandroković navodeći kako je današnji sastav Sabora odraz volje čak 2,14 milijuna odnosno 61,48 posto hrvatskih građana s pravom glasa.

Poslali su nedvosmislenu poruku o tome kakav sastav Hrvatskog sabora žele. Naš je legitimitet, dakle, legitimitet svih nas koji sjedimo ovdje - neosporan, kazao je predsjednik Sabora.

Sabor: Za potpredsjednike izabrani Reiner, Penava i Radin

Hrvatski sabor u četvrtak je izabrao tri od ukupno pet svojih potpredsjednika iz redova parlamentarne većine, Željka Reinera (HDZ), Ivana Penavu (DP) i Furia Radina (talijanska nacionalna manjina).

Za Reinera kao potpredsjednika Sabora glasala su 143 zastupnika, a protiv je bio samo zastupnik stranke Pravo i pravda Dražan Dizdar.

Za Penavu kao potpredsjednika Sabora ruke su digla 123 zastupnika, jedan je bio suzdržan (sam Penava) dok su protiv bila tri zastupnika SDSS-a. Radina su zastupnici izabrali jednoglasno sa 144 glasa za.

Dva mjesta potpredsjednika Sabora pripadaju oporbi no ona nije dostavila svoje prijedloge pa će se o njima glasati naknadno.

Osim toga, Sabor je jednoglasno izabrao predsjednike, potpredsjednike i članove odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za zakonodavstvo te za izbor, imenovanja i upravne poslove.

Za predsjednika Odbora za Ustav izabran je Ivan Malenica (HDZ), a za potpredsjednika Tonči Restović (SDP).

Odborom za zakonodavstvo predsjedat će Krunoslav Katičić (HDZ), dok će potpredsjednik biti Božo Petrov (Most).

Za predsjednika Odbora za izbor i imenovanja izabran je Pero Ćosić (HDZ), a za potpredsjednika Gordan Bosanac (Možemo!).

Sabor: Poznate zastupničke zamjene

Hrvatski sabor u četvrtak je potvrdio zamjene za 35 izabranih zastupnika koji obnašaju dužnosti nespojive sa zastupničkom ili su dali ostavke, a novi su zastupnici potom položili svečanu prisegu.

Većina zamjena u HDZ-ovim redovima uvjetovana je činjenicom da dio novih zastupnika obnaša i obnašat će izvršnu vlast

Tako u Sabor ulazi Ljubica Lukačić umjesto Andreja Plenkovića, Marko Pavić umjesto Davora Božinovića, Majda Burić umjesto Tome Medveda, Josip Borić umjesto Olega Butkovića, Dalibor Milan umjesto Branka Bačića, Marin Mandarić umjesto Ivana Anušića, Zdravka Bušić umjesto Gordana Grlića Radmana, Nikolina Baradić umjesto Josipa Bilavera, Ante Babić umjesto Šime Erlića, Ljubica Jembrih umjesto Damira Habjana, Josip Šarić umjesto Marina Piletića, Danijela Blažanović umjesto Vilija Beroša, Maksimilijan Šimrak umjesto Nine Obljen Koržinek, a Jasna Vojnić umjesto Zvonka Milasa.

Dio HDZ-ovih zamjena uvjetovan je dužnostima župana koje obnašaju neki od izabranih zastupnika.

Tako Ivan Budalić mijenja župana Blaženka Bobana, Magdalena Komes Ivana Celjaka, Damir Mandić Martinu Furdek Hajdin, Vesna Bedeković Igora Androvića, Anamarija Blažević Antoniju Jozić, Sanda Lidija Maduna Danijela Marušića, Ivan Dabo Ernesta Petryja, a Goran Kaniški Anđelka Stričaka.

Zbog istog razloga, Anita Curiš Krok (SDP) u Sabor ulazi umjesto župana Željka Kolara, Željko Jovanović umjesto Zlatka Komadine, a Ivica Baksa (NPS) umjesto Matije Posavca.

Umjesto zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića u zastupničke klupe stranke Možemo sjest će Rada Borić, a umjesto zamjenika gradonačelnika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta Jelena Miloš i Dubravka Novak.

Viktorija Knežević (Centar) mijenjat će splitskog gradonačelnika Ivicu Puljka.

SDP-ove zastupnike u Europskom parlamentu Biljanu Borzan i Predraga Freda Matića mijenjaju Mate Vukušić i Marko Krička, umjesto Mislava Kolakušića (DP/PIP) u saborske će klupe Dražan Dizdar, dok umjesto Marija Radića (DP) u Sabor ulazi Krešimir Čabaj.

U Saboru živo od ranog jutra, neki zastupnici uranili

U Hrvatskom saboru, čiji je novi, 11. saziv, konstituiran u četvrtak, bilo je živo od ranog jutra, prvi su zastupnici počeli pristizati već iza osam sati, iako je sjednica bila sazvana za 11 sati, novi kako bi 'ispitali teren', stari da bi potvrdili da su 'na svom' terenu.

U zgradu na Trgu svetog Marka, među prvima je stigao najmlađi zastupnik Armin Hodžić (zastupa pet manjina). Kratko iza njega, došao je i HDZ-ov Josip Šarić, koji već ima zastupničkog iskustva.

I dok su oni nestajali na saborskim hodnicima, prve kave u saborskom kafiću ispijali su 'stari' zastupnik Hrvoje Zekanović (HDS) i novi HDZ-ovi zastupnici Ante Babić, Ivan Bugarin i HSU-ov Nediljko Gabričević.

- Zamislite, dvojica zastupnika iz Trilja, primijetio je Zekanović, misleći na Bugarina i Gabričevića koji su sa smiješkom popratili konstataciju da će Trilj imati i svog ministra, DP-ova Ivana Šipića, bivšeg HDZ-ovca i triljskog gradonačelnika.

Kako je vrijeme odmicalo, broj zastupnika se povećavao, a uz poznata lica, saborskim su hodnicima i glavnim stubištem promicala i neka nova, manje poznata.

Miro Bulj (Most) nije iznevjerio u modnom izričaju, u Sabor je stigao s prepoznatljivom alkarskom kapom, preplanuo kao i svi zastupnici s juga.

Tradicijski motiv, zlatni vez, na svojoj je svečanoj haljini imala i nezavisna Marijana Petir, a u tradicionalnom dalmatinskom 'veštitu' pojavio se fetivi Splićanin, Andro Krstulović Opara (HDZ). Tom HDZ-ovom zastupniku iz prvog saborskog saziva iz svibnja 1990., društvo je kratko pravio također zastupnik iz prvog saziva, Željko Jovanović (SDP) koji je sada u Sabor ušao kao zamjena primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini.

Obojica su se suglasila da saborske rasprave trebaju biti smislenije, sadržajnije, s manje uvreda i populizma.

Na svečanu konstituirajuću sjednicu 11. saziva Hrvatskog sabora, pomažući se štakom, nakon nedavne operacije oba koljena, došla je bivša premijerka Jadranka Kosor. Osim nje na sjednici su i bivši premijeri Zlatko Mateša, Franjo Gregurić, bivši predsjednici Stjepan Mesić, Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović.

Tko će sve sjediti u novom sazivu Sabora?

Na izborima 17. travnja, relativnu od 151 zastupnika, HDZ s partnerima izborio je 61, SDP-ova koalicija 42, Domovinski pokret 14, Most i Suverenisti 11, Možemo! 10, po dva mandata IDS i Nezavisna platforma sjever, te jedan mandat stranka Fokus. Osam mandata imaju pripadnici nacionalnih manjina.

U proteklih mjesec dana došlo je do osipanja u nekim strankama i koalicijama, pa je DP ostao bez dvojice zastupnika, Mislava Kolakušića i Josipa Jurčevića, Most su napustili Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, Suvereniste je napustila Vesna Vučemilović i priključila se saborskoj većini.

U novi saziv izabrano je 37 žena, najviše od neovisnosti, no moguće je da će se njihov broj još povećati nakon što se utvrdi da dio izabranih zastupnika, zbog nespojivih dužnosti, mora dobiti zamjenu.

U 11. sazivu sjedit će 90 zastupnika iz prošlog saziva i 61 novi zastupnik.

Prema konačnim izbornim rezultatima u Hrvatski sabor s liste HDZ-a i partnera izabrani su:

Andrej Plenković, Krešimir Ačkar, Željko Reiner, Nina Obuljen Koržinek, Darko Klasić (HSLS), Gordan Jandroković, Dario Hrebak (HSLS), Krunoslav Katičić, Ante Deur, Gordan Grlić Radman, Miro Totgergeli, Anđelko Stričak, Zoran Gregurović, Ljubomir Kolarek, Predrag Štromar (HNS), Damir Habijan, Ivan Anušić, Igor Andrović, Darko Sobota, Ivan Radić, Nataša Tramišak, Goran Ivanović Josip Đakić, Marin Piletić, Ivan Bosančić, Pero Ćosić, Antonija Jozić, Nikola Mažar, Danijel Marušić, Željko Glavić, Davor Božinović, Davor Ivo Stier, Vili Beroš, Mislav Herman, Tomo Medved, Ivan Celjak, Martina Furdek Hajdin, Marijana Petir (NZ), Ernest Petry, Veselko Gabričević (HSU), Nikolina Brnjac, Oleg Butković, Antun Kliman, Josip Ostrogović, Tomislav Klarić, Ivan Malenica, Šime Erlić, Ante Sanader, Branka Juričev-Martinčev, Josip Bilaver, Ivan Bugarin, Hrvoje Zekanović (HDS), Branko Bačić, Damir Krstičević, Blaženko Boban, Tomislav Šuta, Mato Franković, Andro Krstulović Opara, Zvonko Milas, Dario Pušić i Radoje Vidović.

S SDP-ove, odnosne liste koalicije Rijeke pravde u Sabor su ušli:

Arsen Bauk, Dalija Orešković (DOISIP), Branko Kolarić, Marijana Puljak (Centar), Boris Lalovac, Tanja Sokolić, Anka Mrak Taritaš (Glas) Tomislav Golubić, Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković, Jasenka Auguštan-Pentek, Mišel Jakšić, Biljana Borzan, Sanja Bježančević, Boris Piližota, Predrag Matić, Martina Vlašić Iljkić, Mario Milinković, Krešo Beljak (HSS), Mihael Zmajlović, Marija Lugarić, Ivan Račan, Kristina Ikić Baniček, Ivica Lukanović, Sandra Krpan, Dalibor Domitrović, Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Zlatko Komadina, Sanja Radolović, Saša Đujić, Ana Puž Kukuljan, Sabina Glasovac, Tonči Restović, Irena Dragić, Ranko Ostojić, Ivica Puljak, Mišo Krstičević i Ivana Marković.

S koalicijske liste DP-a izabrani su: Mislav Kolakušić (PIP), Tomislav Josić, Stephen Nikola Bartulica, Mario Radić, Željko Lacković, Ivan Penava, Josip Dabro, Dubravka Lipovac Pehar, Igor Peternel, Josip Jurčević, Damir Biloglav, Ivan Šipić, Stipo Mlinarić i Ivica Kukavica.

S liste Most/HS birani su Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić, Vesna Vučemilović, Marijan Pavliček, Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot, Marin Miletić, Miro Bulj, Ivan Matić, Božo Petrov i Ante Kujundžić,

S liste Možemo! birani su Sandra Benčić, Ivana Kekin, Damir Bakić, Danijela Dolenec, Luka Korlaet, Tomislav Tomašević, Urša Raukar Gamulin, Gordan Bosanac, Draženka Polović i Dušica Radojčić.

Iz Nezavisne platforme sjever (NPS) u Sabor su birani Matija Posavec i Dubravko Bilić, s liste IDS-a Dalibor Paus i Loris Peršurić, a s Fokusove Dario Zurovec.

Za zastupnike nacionalnih manjina izabrani su SDSS-ovi Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Dragana Jeckov (srpska manjina), Furio Radin (talijanska), Robert Jankovics (mađarska), Vladimir Bilek (češka i slovačka), Armin Hodžić (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska i makedonska) te Veljko Kajtazi (austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska).