12:29 / 05.02.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Prof. Sakoman: Začarani krug 'straha od straha'

prof.dr.sc. Slavko Sakoman

prof.dr.sc. Slavko Sakoman

Foto: HRT / HRT

Stručnjaci upozoravaju da evidentno raste broj anksioznih poremećaja u doba koronakrize i potresa. Što je anksioznost i kako iz govorio je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska prof.dr.sc. Slavko Sakoman, dr.med, sveučilišni profesor u trajnom znanju, spec.neuropsihijatar.

Prof. Sakoman je objasnio da se radi o spektru poremećaja gdje dominira jedna vrsta straha da će se nešto loše dogoditi. Krize ili masovne ugroze kod mnogih ljudi izazivaju određeni odgovor. Ponekad je to realna utemeljena zabrinutost, ali neki ljudi se toliko preplaše, zabrinu da će se dogoditi nešto strašno na što ne mogu utjecati, da praktički čitav njihov mentalni sustav ispadne iz stanja mentalne ravnoteže.

Na istovjetnu i prvi put u životu doživljenu reakciju, osobe iste dobi, životnog iskustva i obrazovanja reagiraju nevjerojatno različito.

- Genetika u svakom slučaju određuje to, psihobiološki model, čuveni Cloninger je rekao da dio ljudi od 4 tipa osobnosti spada u "Harm avoidance" tip (izbjegavanje štete).

- Svaka emocija je određena vrsta kemije koja boji našu stvarnost. Kod onih koji su disponirani za jaki emocionalni odgovor, emocija će biti vrlo snažna, a mozak doživljavajući tu stvar bojom tog intenziteta straha interpretira doživljeni strah. Ponekad strah učini stvar groznom samo zato što je reakcija straha bila grozna iako je stvar zapravo banalna i minorna. Također postoje i ljudi koji su naučeni prosuđivati situaciju ugroze temeljem zakona vjerojatnosti, statistike i gledati kakva je vjerojatnost da će se njima u toj situaciji nešto dogoditi - objasnio je prof. Sakoman.

Pričao je o tome zašto ljudi na različit način doživljavaju potres i napomenuo da ljudi imaju svoju životnu povijest a još kao djeca su dobili genske dispozicije. Oko 20 posto ljudi imaju veću osjetljivost na vanjske podražaje i ako odgojem to nije bilo nadvladano, strahovi i reakcije se reaktiviraju.

Strah je obrambena reakcija i u situaciji realne ugroze on nam daje do znanja da trebamo pobjeći, spasiti živu glavu, kaže profesor, ali isto tako nam može jako naštetiti. Zbog toga je, kaže izuzetno bitna psihoedukacija kako bi čovjek razumio što se sve u njemu događa.

- Tijelo reagira vrlo snažno, prima signale i tjera ih nazad u mozak, mozak ih na određen način interpretira i kao rezultat možemo osjetiti stresni odgovor kao vrlo neugodan doživljaj. Situacija je stresor, naš odgovor se zove stres. Ako čovjek ne zna svoju fiziologiju niti psihologiju, proživljava stres za stresom, događa se strah od straha i ulazi u začarani krug - kaže prof. Sakoman i naglašava da stres uzrokuje većinu kroničnih bolesti, autoimunih bolesti, astmatičnih stanja itd.

Osnovno oružje za borbu je, kaže psihološko. Čovjek mora naučiti zašto tako reagira, zašto je toliko osjetljiv, na koji način mozak da bude kognitivno brži od emocionalnog odgovora. Naglašava koliko je bitan i adekvatan odgoj jer kada se dijete umjesto da se uči sigurnosti plaši strahovima da bi izbjegavalo situacije, ono svugdje je u opasnosti. Dogodi li se doista jedna opasnost, njegov odgovor se aktivira temeljem svih strahova kojima su ga plašili nekad i ono što proživljava je zaista žestoko.

Osim edukaciju, prof. Sakoman preporučuje i rad na sebe. Možemo se mijenjati, kaže cijeli život, a dobro je da se mijenjamo na bolje učeći o vlastitoj psihologiji.

- Sretnije od sreće je put do sreće. Naš život je permanentno putovanje prema određenom cilju koji vjerujemo da ćemo dostići. Ako se radujemo samo rezultatu i cilju a ne i putu i ne dođe trenutak ushićenja koji zovemo sreća, neće biti dobro - zaključuje profesor.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!