09:14 / 18.12.2018.

Autor: E.L.S./HRT

Psihologinja: Roditelji stvaraju nasilnike

-

-

Foto: - / -

Dijete u dobi od 3 godine koje upravlja s cijelom obitelji postaje mali nasilnik. Dijete želi biti vođeno, ono želi imati mamu i tatu. Roditelji stvaraju nasilnike.
U Hrvatskoj je na različite načine zlostavljanja svaka treća žena. Žene trpe nasilje zbog djece, srama i straha. Ono što je najgore i policiji i pred sudovima ali i široj obitelji žene moraju mukotrpno dokazivati nasilje koje trpe od svojih životnih partnera.

Društvo ne tolerira nasilje barem deklarativno ali ono je zapravo općeprihvatljivo još uvijek u brojnim muškim glavama u Hrvatskoj. O ovoj temi u emisiji Studio 4 govorile su psihologinje Vesna Gračner i Anamarija Vuić.

Vesna Gračner smatra da je veliki problem u tome što žrtve pristaju na te uloge i vrlo rijetko traže pomoć. Radim sa žrtvama nasilja i zaista je nevjerojatno kako žrtva kad i dođe tražiti pomoć, dolazi zato da bi promijenila nasilnika i učinila ga sretnim. Nasilnik nepogrešivo detektira žrtvu, ne možete svakog zlostavljati. Obično je žrtva osoba koja je sama doživljavala neku vrstu nasilja u obitelji. Što više pristajete na zlostavljanje, šaljete nasilniku poruku da je on u pravu, objasnila je.

Ljubav je prihvaćanje druge osobe kakva jest, mi nosimo svoje programe iz djetinjstva u sebi i ta očekivanja prebacujemo na partnera i očekujemo ispunjenje koje nema. Ljudi nam rade što im dozvoljavamo a nismo toga svjesni. Ključna prelomnica je reći dosta!

Anamarija Vuić je naglasila kako je važno znati da nisu samo sredstva ovisnosti ono što ljude čini nasilnima. Nasilje se najčešće prenosi transgeneracijski - djeca koja su svjedočila nasilju u obitelji imaju veću šansu da će kasnije u životu i sami postati nasilni, zato nasilje trebamo prevenirati od malih nogu djece. Trebamo ih poticati da se ponašaju drugačije, poručuje psihologinja.

Gračner glavni problem vidi u tome što liječimo posljedice i često nismo svjesni da je uzrok obitelj. Roditelji stvaraju nasilnike, upozorava psihologinja: Od 1968. je popularna epidemija popustljivog odgoja, djeca dobivaju moć koju ne mogu nositi. Od djece se prave prijatelji, štiti ih se na sve načine, stavlja ih se pod stakleno zvono i roditelji nikad prije nisu toliko vjerovali da moraju zaštiti djece od boli kao ovi roditelji. Dijete u dobi od 3 godine koje upravlja s cijelom obitelji postaje mali nasilnik. Dijete želi biti vođeno, ono želi imati mamu i tatu.

Psihologinje se slažu da je izuzetno važno sankcionirati nasilje. Kod nas je, kažu, sudski sustav spor i ljudi ne dobivaju poruku da za nasilje postoje posljedice. Također ističu da je važan dio prevencije nasilja ulagane u psihosocijalni tretman osoba koje čine nasilje jer tako im pomažemo da se rehabilitiraju i vrate u društvu a da ne ponove ono što su napravili.

Vesna Gračner se dotaknula i verbalnog nasilja koje je po njezinom mišljenju često i gore jer se ne vidi. Žrtve treba educirati kako se obraniti jer nasilnik recimo ne može ponijeti gubitak. To je za njega osobni poraz jer je to poraz ega, ne radi se o svjesnom postupku, on je kao dijete odlučio da nikad više neće biti zlostavljan. Žrtve treba educirati da korak po korak izlaze od svega. Treba uvesti komunikacijske vještine u vrtiće i u škole. Danska je to napravila i danas je jedna od najsretnijih zemalja. Trebamo shvatiti da imamo problem, kaže.

Klasičan odgoj se svodi na to - nemoj se ljutiti, nemoj plakati i dijete potisne osječaje u tijelu. Treba dozvoliti djetetu sve njegove osjećaje i pokazati mu da treba odgoditi reakciju kada se loše osjeća - "nikad nemoj činiti ništa iz bijesa, ljutnje, mržnje, pod uvjetom da si svjestan da ih imaš". A imamo ih svi, objasnila je psihologinja.

Na pitanje kako je moguće da je od 2001. do 2015. ubijeno 359 žena, više nego što je stradalo u ratnom vihoru 90-tih, psihologinje su rekle da te brojke samo potvrđuju koliko je problem ozbiljan i da je važno početi rješavati ga u korijenu.

Obrazovanje ne utječe na emocionalnu inteligenciju, čak možda je u suprotnosti, smatra Gračner.

Zbog toga djecu učimo kako prepoznati neke obrasce nasilnog ponašanja. Oni neke poruke koje su iskazi ljubomore gledaju kao iskaz ljubavi, pa je važno da ih naučimo što je ljubav a što nije, dodaje Vuić.

Pogledajte snimku razgovora u cijelosti!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!