Puljak: Hrvatska je decentralizirana zemlja na papiru

Na okruglom stolu koji je u Saboru organizirao Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a  o decentralizaciji, zaključeno je da u Hrvatskoj ona i dalje postoji samo na papiru te da, unatoč dobro zamišljenoj Vladinoj odluci o funkcionalnom spajanju gradova i općina, praksa pokazuje loše rezultate.

Marijana Puljak (Centar) poručila je uoči okruglog stola "Decentralizacija ili iluzija: Tko stvarno upravlja Hrvatskom - građani ili sustav?" da je Hrvatska decentralizirana zemlja samo na papiru i da javno proklamirana decentralizacija ne funkcionira.

- U stvarnosti imamo opustošene općine bez ijedne javne ustanove, bez ijedne javne usluge koju pružaju svojim građanima. Ovise o transferima iz Zagreba. Ne mogu donijeti nijednu ozbiljniju odluku o upravljanju svojom općinom bez suglasnosti ministarstva, naglasila je Puljak, dodajući da je nužno provesti reformu teritorijalnog ustroja.

Funkcionalno spajanje i za županije

Gradonačelnik Ludbrega i saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever Dubravko Bilić istaknuo je da u Hrvatskoj trenutačno postoji nejednak i nepravedan razvoj jedinica lokalne samouprave koje su na nekim dijelovima fiskalno slabe, a u nekim prejake što, kaže, priznaje i država kroz fiskalno izravnanje koje redovito većina općina i gradova dobiva u proračun.

Smatra da je Vlada donijela dobru odluku o funkcionalnom spajanju, ali nema dovoljno snage da se to provede u praksi.

- Nijedna općina, odnosno dvije ili više općina i gradova nije se spojilo zato što taj okvir koji je Vlada donijela nije poticajan i nije dobro razrađen. Predlažemo da se ide u izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi i da se isto tako omogući i županijama funkcionalno spajanje, pa makar u prometnom smislu, dakle organizaciji javnog prijevoza, visokog obrazovanja i zdravstvene zaštite, istaknuo je Bilić.

Gradovi i općine nemaju interesa za funkcionalno spajanje

Svoja zapažanja iznijela je i znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović. Istaknula je kako se, unatoč Vladinoj odluci o funkcionalnom spajanju gradova i općina, u stvarnosti mali broj njih na to i odlučio. Najčešći razlozi su, rekla je, što nemaju interesa ili ne znaju. Istaknula je i da je Vlada za tu namjenu planirala malo manje od 45 milijuna eura, a potrošeno je samo 10,7 milijuna eura. 

Navela je i kako danas postoji 186 općina i gradova koji nemaju nijedno trgovačko društvo, ustanovu za pružanje javnih usluga niti proračunske korisnike.

- Postojeća decentralizacija koja je počela 2001. do danas nije ojačala odgovornost općina, gradova i županija, jedinice lokalne samouprave ne sudjeluju u donošenju odluka koji će se javni poslovi i javne funkcije obavljati na njihovoj razini niti kako će se financirati preneseni javni poslovi, rekla je Jurlina Alibegović.

Istaknula je i da, ako se pogledaju lokalni porezi, ne postoji autonomija jedinica lokalne samouprave ili je ona vrlo ograničena te da se decentralizacija financira najviše kroz sredstva pomoći koji se dobiva od države.

Reforme bez učinka

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić podsjetio je kako se Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi dosad mijenjao čak 10 puta.  

- Unatoč svim tim silnim reformama, sustav ostaje isti i glavno je pitanje - zašto. Odgovore možemo potražiti u političkim faktorima, ali i u interesnim zajednicama, ono što se u literaturi zove veto igrači. Jedan od takvih su Hrvatska zajednica županija i Hrvatska zajednica općina, koje blokiraju i onemogućavaju otvaranje ključnih pitanja reforme lokalne samouprave, istaknuo je Đulabić.

Velik problem u sustavu je, rekao je, preklapanje nadležnosti, njihova nejasna definicija, stihijski kaos koji se događa u poslovima, izostanak kontrole učinkovitosti. Smatra da je ključno pitanje racionalizacija teritorijalne strukture, a onda, ističe, iza toga ide i znatna decentralizacija koja podrazumijeva prenošenje poslova i financija na lokalne jedinice i jačanje njihovih kapaciteta. 

SDP-ova Ivana Marković smatra da je intencija o funkcionalnom spajanju dobra, ali da je podbacila realizacija. I ona je navela da su županije problem i da se trebaju reorganizirati jer "služe samo za jednu stvar - to je bazen za kadar HDZ-a koji novac usmjerava samo u općine koje su njima zanimljive."

Zaključci okruglog stola je da se funkcionalno spajanje ugradi u zakon s puno detaljnijom razradom, da ga treba proširiti i na županije, da treba jačati fiskalnu autonomiju lokalnih jedinica i da se Vladu obveže da jednom na godinu transparentno objavljuje evaluaciju učinkovitosti decentraliziranih funkcija.