Puljak o "Žnjanu", Ultri i ograničenju rada ugostiteljskih objekata

Unatoč žestokoj raspravi u splitskom Gradskom vijeću - projekt gradnje „Žnjana“ iza kojeg stoji gradonačelnik Ivica Puljak dobio je zeleno svjetlo kao i pozajmicu nešto više od milijun eura za nastavak radova i tekuće troškova. Je li projekt „Žnjan“ isplativ i financijski izdrživ za Splićane, komentirao je Ivica Puljak, gradonačelnik Splita. Osvrnuo se i na to što je Ultra festival donijela Splitu, kao i na ograničenje rada ugostiteljskih objekata u staroj gradskoj jezgri.

- Projekt Žnjana je jedan od najvećih projekata u gradu Splitu te kad se završi, jedna prekrasna plaža, zelena oaza odmah uz more s predivnim sadržajima. To je plaža, prvenstveno za građane Splita, ali zatim i za sve goste koje dolaze u Split. I to je plaža na koju ćemo svi biti ponosni, kazao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak.

Vrijednost projekta 46 milijuna eura; financira se iz različitih izvora

- Mi smo to najprije predvidjeli da će se financirati iz komercijalnog kredita, onda smo pronašli puno povoljnije izvore financiranja i svaki put kad pronađemo jedan bolji izvor financiranja, mi štedimo javne novce svih naših građana. To se financira dijelom iz gradskog proračuna 10 milijuna eura, 14 milijuna eura iz europskih sredstava, ostatak iz sredstava Europske investicijske banke iz jednog zajma koji smo osigurali, otkrio je.

Komentirao je za što je potrebno dodatnih preko milijun eura koje je odobrilo splitsko Gradsko vijeće.

- S obzirom na to da je jedan dio iz ovih europskih sredstava, postoje neki tehnički detalji zašto se to dosad nije realiziralo, a to mi realiziramo u dogovoru s ministarstvom, mi smo zamolili Gradsko vijeće da taj period, da radovi ne bi stali, premostimo jednom pozajmicom Grada iz gradskog proračuna od 15 milijuna eura, od kojih je 14 namijenjeno financiranju tog europskog dijela, jedan milijun je zaista za tekuće troškove koji se ne mogu financirati nego jedino pozajmicom, pojasnio je.

Dodao je da je sve već bilo predviđeno u samom financijskom planu projekta i da će se vratiti čim plaža počne sljedeće godine funkcionirati.

"Gradimo sve u šesnaest, od A do ŽNJ, od aglomeracije do Žnjana"

Puljak je naveo da su od 30 projekata koje u ovom trenutku rade i planiraju, odabrali 16 koji su u različitim fazama te svaki dan jedan projekt predstavljaju građanima.

-  Mi to zovemo "Gradimo sve u šesnaest, od A do ŽNJ, od aglomeracije do Žnjana". I prvi dan je to bio projekt rješenja prometnog rješenja u istočnoj luci ili trajektnoj luci, to je najveći prometni problem u gradu Splitu. Mi smo pronašli rješenje za njega, to je projekt vrijedan 35 milijuna eura kojeg ćemo zajedno realizirati s Hrvatskim cestama, Hrvatskim željeznicama, lukom i mi kao grad Split ćemo sve to iskoordinirati, otkrio je.

Spomenuo je još brojne projekte od garaža na Sustipanu, Lovrincu, do radova na školama, vrtićima, projekta Doma mladih, kao i otvaranje već završenog projekta Tehnološki park.

- Mi ćemo na jesen nastaviti s prezentacijom i ostalih projekata i zaista transformiramo grad. Pokrenuli smo najveći investicijski ciklus u povijesti grada i grad Split postaje sve bolji za život građana i onih gostiju koji dođu, rekao je.

Koliko grad Split profitira od Ultre?

Upravo je završio Ultra festival koji je okupio stotine tisuća mladih. Oporba se pita zašto se javnim novcem financira jedna privatna ili poluprivatna manifestacija, od koje gradu ostaje 40 tona otpada, a upitno koliko novca.

- U svakom događaju, naročito od tih razmjera, uvijek možete pronaći negativne aspekte i to kritizirati i od toga napraviti neku vrstu afere. Mi gledamo na to pozitivno, mislimo da je to dobra stvar za grad Split. To je u grad Split privuklo u proteklih deset godina, i još uvijek privlači, veliki broj mladih ljudi, koji će se sutra vratiti u Split i Dalmaciju i u Hrvatsku, nakon ne znam, više desetaka godina, naglasio je.

Dodao je da je popularnost tog festivala grad Split stavilo na kartu turističke destinacije kakvu Split zaslužuje.

Bilo je naklapanja da se toliko otpada stvori nakon Ultre, da se ne može sve očistiti. Ipak, dvadesetak djelatnika splitske Čistoće uoči festivala otvorilo bolovanje.

- Jedan dio ljudi je završio na bolovanju. Ja sad ne bih to dalje spekulirao, ali se sve očistilo i sve se napravilo bez ikakvih problema(...) Nažalost, bio je jedan smrtni slučaj i meni je zaista žao radi toga, ali, uglavnom, tih dana nema puno incidenata i stvarno se stvari odvijaju u miroljubivoj i veseloj atmosferi, kazao je Puljak.

Ograničavanje rada ugostiteljskih objekata u Splitu

Problem koji se pojavljuje diljem Dalmacije je da ugostiteljski objekti koji su u samom centru grada rade do kasnih jutarnjih sati, odnosno pretvaraju se u noćne klubove što stanovnicima smeta.

- Treba se stalno tražiti balans između živosti jednog grada i građana koji žive u tom gradu. Mi smo to pronalazili tako da smo skratili radno vrijeme ugostiteljskih objekata kao što su barovi, restorani do ponoći u samom centru grada, a do dva sata na periferiji starog grada, rekao je.

 Jučer je Gradsko vijeće donijelo odluku da noćni barovi i noćni klubovi mogu raditi do ponoći jer, kaže Puljak, smatraju da "samo u strogo staroj gradskoj jezgri nema mjesta za noćne barove i noćne klubove".

-  Izgleda da će ministarstvo i ministar zabraniti gradovima da ograniče radno vrijeme noćnih klubova i barova i tako će preuzeti odgovornost za sve što se događa tijekom noći u staroj gradskoj jezgri. Nama je žao zbog toga i mi mislimo da bi gradovi trebali imati ingerenciju i ovlast nad tim da sami definiraju kakav život žele. Mi noćne barove i noćne klubove naravno podržavamo, ali ne samo u strogoj staroj gradskoj jezgri, nego na nekim drugim dijelovima grada, istaknuo je.

Budućnost Splita i obrana od masovnog turizma

Venecija i Barcelona uvode restrikcije za turiste, ograničavaju ulazak turista u grad bez obzira na kupnju karata. Cijene nekretnina u Splitu i dalje rastu, između ostaloga, i zbog turizma. Hoće li Split u budućnosti zabraniti iznajmljivanje stanova za turiste preko ljeta i spasiti grad od masovnog turizma koji ne bi bio održiv za domicilno stanovništvo, niti za infrastrukturu grada?

- Ono što mi želimo postići je održiv turizam i razvili smo različite mehanizme. Jedan od njih je da sada kupujemo stanove u staroj gradskoj jezgri, preuređujemo ih i da ćemo ih našim građanima iznajmiti, tako da vratimo jedan dio ljudi da živi u staroj gradskoj jezgri, kazao je.

Spomenuo je i program stanogradnje, kroz koji planiraju sagraditi više od tisuću novih stanova koje će onda iznajmiti građanima da žive u njima.

-  Tako da ublažimo ovaj proces poskupljivanja cijena nekretnine u samom gradu. Ono što je zadnja instanca svega toga bi bile neke zabrane. Mi moramo biti pažljivi prema bilo kojoj vrsti zabrana, da ne bi poremetili i tržišno natjecanje, a i samo egzistenciju naših građana, jer jedan dio tih građana zaista živi od turizma i mi ne bismo željeli ugroziti ničiju egzistenciju, ali s druge strane moramo voditi računa o budućnosti grada, zaključio je.

Oktrio je da se radi studija tzv. nosivog kapaciteta, da bi se vrlo precizno odredilo koliko turista može primiti grad Split.