22:30 / 07.11.2019.

Autor: Tina Šimurina/Puls/HRT

Puls: Odgoj djece u Hrvatskoj

-

-

Foto: - / -

Kad se dogode napadi, nasilje, neredi, čiji su glavni akteri maloljetnici, svi se hvatamo za glavu. Šokirani smo, pitamo se - kako je to moguće?
Kad se dogode napadi, nasilje, neredi, čiji su glavni akteri maloljetnici, svi se hvatamo za glavu. Šokirani smo, pitamo se - kako je to moguće? Pa, doista, kako je to moguće? Je li nasilja među mladima uistinu više ili o svemu samo više izvješćuju mediji? Je li to nasilje posljedica opće klime u društvu? Kojim uopće vrijednostima učimo djecu? Odgovore je potražila ekipa emisije Puls.

- Prvi put kad sam se susreo s tim vršnjačkim nasiljem je bilo pred mojom školom, prvi razred srednje škole. Došli su njih 30-torica pred školu da bi me tukli, da izađem van. Najprije nisam izašao a onda sam rekao da idem samo pričati s njima, da ne bude ništa. Ja sam izašao, počeli su me navlačiti izvan dvorišta škole da ih kamere ne bi snimale. Onda su počeli zatvarati krug i derati se da se počnemo tući. I oni su mene počeli tući. Ja sam se branio. To je trajalo oko 3 minute dok nije došao neki nepoznati čovjek i razdvojio nas, svjedoči žrtva nasilja.

- Fizičko nasilje među djecom je i dalje prisutno. Puno češće kod dječaka nego kod djevojčica. Među djevojčicama imamo relacijsko nasilje kad jedne druge ogovaraju, isključuju, rade svojevrsnu traumu, ali ono što je definitivno u porastu je ovaj dio cyber bullinga, putem interneta I društvenih mreža, kaže psihologinja Ana Krsnik.

Sve više mladih traži pomoć u Centru "Luka Ritz". Ovdje stručnjaci rade s djecom koja su bila žrtva nasilja ali i s djecom s problemima u ponašanju. Istraživanja su pokazala da je više od polovice učenika barem jednom doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja. Nasilje je oko nas. U školama, u obitelji, na ulici, sve više ga je na društvenim mrežama.

Pomak u vrijednosnom sustavu

- Naše je društvo toliko agresivno i to od strane onih koji bi trebali generirati drukčije ritmove u ovome društvu, a čine sve samo ne da pomiruju društvo. Naša društvena i politička sfera je toliko agresivna, naši životi postaju sve agresivniji da bi bilo iluzorno očekivati da mladi ljudi nemaju iste manifestacije, smatra Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Vlasta Ilišin s Instituta kaže kako je danas u društvu općenito manje empatije, a manje je empatije i među roditeljima. Takav je duh vremena. "Očito dolazi do pomaka u vrijednosnim sustavima, jer više nije ni solidarnost tako važna, nije važno zajedništvo u smislu nekih zajedničkih nastojanja oko nečega. Svi smo se jako individualizirali, svi smo postali sebičniji, jer se smatra da moramo biti takvi", dodaje. Najgore je kad se potencijalnim nasilnicima šalje poruka da se mogu iživljavati, jer je to nekome zabava, a uopće se ne razmišlja o tome koliko to nekome nanosi zlo.

Nepovjerenje u institucije i pravosudni sustav

A najviše boli kad se nakon prijave policiji - ne dogodi ništa. Javnost to zna. Pa je bijes kulminirao nakon zadarskog slučaja kada su mladići prijavljeni zbog sumnji u višekratno silovanje maloljetnice pušteni da se brane sa slobode. Masovni prosvjedi nakon tog događaja su, kaže Ilišin - potrvrda dubokog nepovjerenja u institucije ali i pokazatelj otpora dijela društva patrijarhalnim elementima koji se opiru modernizaciji društva.

- Ako neki sustav danas u Hrvatskoj ne funkcionira onda je to sustav pravosuđa. Sramota su suci koji nekonzistentno sude, sramota su suci koji će osloboditi dijete moćnika, sramota je ako ste u poziciji moći da vam se oprosti kazna. Ako me pitate što treba u Hrvatskoj promijeniti onda je to. Zato je razumljiva reakcija javnosti na nepravdu, kaže Boris Jokić.

- Odgoj od doma. Odnosno nema odgoja, odgajala ih je ulica. Nemaju nekog tko će se baviti njima, to sam vidio da mnogo roditelja nema vremena za svoju djecu, s njima razgovarati, nemaju vremena provoditi s njima slobodno vrijeme, njih samo zanemaruju, daju im novce I oni nemaju saosjećanja prema drugome, kaže žrtva nasilja s početka priče.

Podbacio kućni odgoj

- Mi se često susrećemo s dvjema krajnostima u našem savjetovalištu. Imate roditelje koji su vrlo strogi, koriste fizičko kažnjavanje kao odgojnu metodu čime dijete uče da je to način ponašanja koji je poželjan I da tajko treba i prema drugima. S druge starne imate roditelje koji mogu biti iznimno permisivni, jako popustljivi i onda djeca uče da nemaju posljedica za svoje ponašanje, da ono što želi mora dobiti odmah sad, bez odgode. Onda kad dođe u situaciju gdje mu to nije dozvoljeno, onda počne regairati agresijom i ljutnjom, kaže psihologinja Ana Krsnik.

Svjedočimo i nasilju prema pripadnicima manjina. Na Braču su nedavno pretučeni mladi ljudi zbog naglaska sličnog srpskom jeziku. Pišu se grafiti koji pozivaju na nasilje prema srpskoj manjini. Nerijetko ih pišu mladi rođeni daleko nakon svih ratova. U Zadru je pretučen homoseksualni američki par. 

Svastike i ušato U s križem na školama 

Prema riječima Vlaste Ilišin mladi nisu podučeni što znači biti tolerantan, što znači poštovati drugog i drugačijeg. Ako ništa drugo nisu suočeni s tim što ako su oni drugi i drugačiji nego se uvijek ide u većinsko krdo. Ako smo većina heteroseksualci napadat ćemo homoseksualce, većina su Hrvati pa ćemo napadati sve one koji to nisu ili barem neke. Jer smo zaštićeni većinom, dodaje.

- Što se tiče toga da na pročeljima zgrada, škola imate svastiku i ušato U ukrašeno križem - to je također poraz odgojno-obrazovnog sustava. To ušato U i ustaški režim su trenutak izdajništva hrvatskog naroda, to bi svaki mladi čovjek trebao znati. Da su ustaše pod vodstvom Ante Pavelića prodale ovu zemlju, organizirale koncentracijske logore i ubijale. Predložio bih kardinalu Bozaniću, može doći i Andrej Plenković, a mogu i ja - da zajedno po pročeljima zgrada a posebno škola brišemo ustaško U, a naročito taj križ. Možda bi za ovo društvo bilo najbolje kada bismo to učinili nas trojica pa i nas stotine. Da se u jednom trenutku prestane s vraćanjem u prošlost da kao društvo imamo bolju budućnost, kaže Boris Jokić.

Nasilje ostavlja posljedice na žrtvi ali i na počinitelju. Duboke ožiljke na duši pojedinca i društva koji ne zarastaju lako. A odgovornost je nas odraslih. Kako ih odgajamo, koje sadržaje plasiramo u medijima, koje poruke im šaljemo kada ne prezamo ni od čega dok se borimo za još jedan mandat, za još jednu političku funkciju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!