14:48 / 24.02.2021.

Autor: Studio 4/P.F./HRT

Radonić: Čovjek neće na Mars prije 2040. godine

Ante Radonić o misiji na Marsu

Ante Radonić o misiji na Marsu

Foto: Studio4/HRT4 / NASA

Besprijekornim prošlotjednim slijetanjem Perseverance je postao peti rover NASA-e koji je dospio do Marsa. Rover je putovao 7 mjeseci i započeo višegodišnju potragu za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom planetu.


- Bilo je uzbudljivo, svi smo strepili, situacija je bila složena i svaka sitnica može uništiti misiju. Ovo je prvo puta bilo da letjelica može birati mjesto spuštanja na Marsu, računalo je samo odlučivalo gdje će sletjeti kako ne bi udarilo u gromadu, rekao je u emisiji HRT-a Studio 4 Ante Radonić, astronom i dugogodišnji pratitelj svemirskih zbivanja, govoreći o slijetanju rovera Perseverance na Mars prije nekoliko dana.

video thumb

- Sama karoserija vozila je identična Curiosityju koji već osam godina radi na površini Marsa. No ovo vozilo Perseverance ima nove instrumente, primjerice kutiju veličine akumulatora za automobil. Proizvodit će se kisik iz ugljičnog dioksida u Marsovoj atmosferi. Želi se vidjeti može li se proizvoditi kisik iz Marsove atmosfere koja je sastavljena od 96% ugljičnog dioksida. Uređaj će proizvoditi 10 g kisika na sat, ali jednog dana takvi bi uređaji mogli proizvoditi kisik za disanje, proizvoditi oksidator koji će biti potreban za spremnike svemirskih letjelica koje će s Marsa polijetati na Zemlju. Usavršeni su instrumenti koji su i prije korišteni za traganja za mineralima na Marsu, rekao je Radonić o novostima ugrađenim u ovaj rover.

- Također rover ima specijalni radar koji može do dubine od nekoliko metara istraživati ima li leda ili neke vode ispod površine Marsa. Tehnika je otišla naprijed u zadnjih 10 godina, rover ima 19 kamera. Jedna od važnijih stvari je da će se prvi puta prikupiti uzorci s namjerom da se pohrane na Marsu i da čekaju da ih netko donese na Zemlju, dodao je.

Za znanstvenike je jako uzbudljivo da jednog dana imaju uzorke s Marsa u laboratoriju na Zemlji gdje se mogu puno bolje ispitati.

Ante Radonić

Priprema se europsko-američka misija. NASA i ESA će da otprilike za pet godina lansirati dvije letjelice tako da bi se za 10 godina najranije ti uzorci dopremili s Marsa na Zemlju, objasnio je Radonić.

Govorio je i o uzorcima s Mjeseca od prije pola stoljeća.

- Znanstvenici su prošle godine uzeli u analizu jer su ostavljeni kada bude naprednija tehnika. I uzorci s Marsa će imati priliku da se analiziraju desetljećima među znanstvenicima iz cijelog svijeta, a ima ih već sada preko 400, rekao je Radonić.

Kako dolaze podaci na Zemlju

- Za osnovne podatke gdje je rover je li živ, kolikom brzinom putuje dolaze radijski signali direktno na Zemlju. Za detaljnije znanstvene podatke, fotografije koriste se orbiteri. U orbiti Marsa se koriste sateliti, tri su američka, dva su europski i primaju signale s rovera i onda ih emitiraju na Zemlju jer rover nije dovoljno snažan da upućuje podatke direktno. On šalje 2 MB podataka u sekundi, objasnio je Radonić.

Komentirao je i mogućnost odlaska čovjeka na Mars.

- Mars je nekakav konačan cilj najvećih svemirskih sila i agencija. Ako računamo samo na NASA-u onda ne možemo očekivati dolazak čovjeka na Mars prije 2040. godine i to pod uvjetom ako se skupi dovoljno novaca. Druga je priča Elon Musk i njegov SpaceX koji može ići u velik rizik i ambiciozne projekte u koje ne bi išla NASA. Privatnici mogu ići u rizike, on već sada lansira i ljudske posjete, a idućih godina će se vidjeti koliko će imati tehničkih problema u razvoju najambicioznije i najveće letjelice. Ako u tome uspije onda će moći zaista puno toga ostvariti. No tu još ostaje pitanje koliko će biti siguran let ljudi do Marsa zbog radijacije koja može ugroziti ljudsko zdravlje, objasnio je Radonić.

Astronom Radonić govorio je i o uvjetima koji vladaju na površini Marsa.

- Atmosfera Marsa je sasvim drugačija na Zemlji, razrijeđena je, rekao je.

Tlak na površini Marsa je 170 puta manji nego na površini Zemlje.

Ante Radonić

 To je slabašna atmosfera, nema globalno magnetsko polje, nema ozonskog sloja, ultraljubičasto zračenje bi uništilo svaku klicu života na površini i zato će astronauti morati biti dobro zaštićeni i živjeti u nastambama ispod površine, rekao je Radonić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!