Fuchs: Stati na kraj bujanju studijskih programa koje nitko ne upisuje

Uskoro će u Saboru biti rasprava i prihvaćanje konačnog prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Najveća je novost da će se sveučilišta, odnosno fakulteti, financirati programskim ugovorima, zapravo prema rezultatima. Promjenama se najviše protivi zagrebačko sveučilište, no uskoro na njegovo čelo dolazi novi rektor Stjepan Lakušić koji je, govori se, skloniji takvim promjenama od sadašnjeg rektora Damira Borasa. Što će se promijeniti, u emisiji 'A sada Vlada' govorio je ministar znanosti Radovan Fuchs.

- Cilj svakog zakona je da unaprijedi segment na koji se odnosi. Činjenica je da se u zadnjih 10 godina zakon nije mijenjao i stojimo na mjestu, a što se tiče visokog obrazovanja, otišli smo i natrag. Intencija je podizanje kvalitete visokog obrazovanja i znanosti, da se uskladimo s onim što su druge zemlje napravile, da mlade školujemo u kategorijama izvrsnosti za zanimanja budućnosti i da znanstveni instituti budu ukorak sa svim institutima, kazao je ministar. Naglasio je kako kategorija patenata i inovacija mora biti na bitno višoj razini. 

Proizvoditi kadrove za tržište, a ne za burzu

Komentirajući podatak o 11 tisuća neupisanih mjesta na fakultetima kazao je kako s jedne strane imamo "bujanje studijskih programa na sveučilištima ili veleučilištima tako da imamo ogroman broj programa koje ne upisuje nitko", a s druge strane "pad broja studenata uvjetovan padom nataliteta pa smo imali tisuću maturanata manje".

- Želimo da studijski programi ne prolaze samo 'senatsku' dozvolu nego i potvrdu Agencije za znanost i obrazovanje da to ima smisla. Novim zakonom svi ovi programi, bilo na veleučilištima, sveučilištima, javnim ili privatnim morat će proći akreditaciju. Vezano za pregovaranje o tome mi ćemo kao država signalizirati za kakve smo programe zainteresirani. Sa sveučilištima će se pregovarati u skladu s potrebama tržišta, odnosno na temelju analize Zavoda za zapošljavanje, naglasio je Radovan Fuchs. 

'Sveučilište sigurno neće imati manje novca'

Pritom je naglasio kako Sveučilište sigurno neće imati manje novca, samo će programski ugovor imati tri komponente. Prva je financiranje osnovne djelatnosti i to je zadano (struja, voda, plaće...), druga je za inovacije i programe koje određena ustanova želi razvijati (potpisuje se na tri godine). Zadnja komponenta je 'bonus' - sredstva dobiva ustanova koja je izvršila ono što je dogovorila s državom i možda napravila nešto više.  

- Tako država može reći da ne želi više razvijati programe za marketinške stručnjake, jer ih već ima previše, ali može tražiti da se obrazuje više primjerice, logopeda, kazao je.

Sveučilišni savjet ide u povijest, dolazi Sveučilišno vijeće

Provedbu ugovora i trošenje financijskih sredstava kontrolirat će Sveučilišno vijeće. Polovicu članova imenuje smo Sveučilište, a drugu polovicu Vlada. Predsjednika, biraju članovi Vijeća na temelju javnog poziva. Ako se ne suglase i nakon drugog poziva - Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje odabrat će osobu iz 'obaju natječaja' i predložiti Saboru njegovo imenovanje. 

Oči uprte u novog rektora zagrebačkog sveučilišta

Na pitanje kolike otpore očekuje odgovorio je: "Stavimo ruku na srce, otpori su uvijek dolazili iz jednog centra - zagrebačkog sveučilišta. U ovom slučaju je ono jedino koje nam nije dozvolilo da dođemo pred Senat i izložimo koncepciju zakona". Napomenuo je da su ostala sveučilišta "elegantno prihvatila, shvatila i pozdravila stavke koje su im se objasnile".

Izrazio je nadu da će donošenjem novog zakona i promjenom garniture na zagrebačkom sveučilištu suradnja biti bolja. Novi rektor, dodao je - ima idealnu priliku da podigne zagrebačko sveučilište i dovede ga na mjesto koje mu pripada. Po njegovim potezima, vidim da ima ozbiljne namjere, zaključio je. 

Nema 'male mature' - ispiti neće biti kriterij za upis

- Mala matura bi bila pri završetku 8. razreda i bila bi podloga za upis u srednju školu. Uvode se nacionalni ispiti. Oni u prvom redu daju informacije školama i uvid državi - koliko su učenici naučili. Svi se ti testovi ocjenjuju, ali ta ocjena neće biti kriterij za upis u srednju školu, izjavio je ministar Fuchs.