Rakić: Stanje u medijima je loše, novinari su suvremeno roblje

Dugogodišnja novinarka i bivša ravnateljica državnog medijskog regulatora Mirjana Rakić bila je gošća ovotjednog Fažana Media Festa, gdje je stanje u hrvatskim medijima ocijenila lošim, posebno zbog pritisaka i nedostatka strategije, a za novinare ustvrdila da su postali suvremeno roblje.

- Stanje medija u Hrvatskoj je loše. Ima mnogo prekarnog rada i novinara pod prijetnjom da već sutra neće imati posao ako se šefu ne svidi što su napisali u svom članku ili objavili u prilogu. Vlada opća ekonomska nesigurnost, novinari postaju suvremeno roblje i pristaju na neke uvjete na koje inače nikada ne bi pristali, ističe Rakić u razgovoru za Hinu.

Pritisak oglašivača i politike

Dodaje i kako hrvatsku medijsku scenu i novinarstvo uz opću nesigurnost i "prekarni" rad novinara oblikuje i pritisak oglašivača i političara.

- Pritisak oglašivača i politike na medije procjenjujem na pola-pola. Svi osjećaju da mogu utjecati na medije u svoju korist i da se to neće osjetiti. Ma, osjeti se među gledateljima i čitateljima, padaju naklade i gledanost, a u svim medijima čitate isto. Onda se ide na nešto što zovem 'stara Mara ostala bez para', ide se na senzacionalističke naslove i nešto se čarobira sa žutilom, a preostaje vrlo malo bitnog sadržaja. Kao da je bitan samo naslov, ističe Rakić.

Dodaje i da to 'čarobiranje' sve više ulazi u tradicionalne medije pod utjecajem portala od kojih je, prema njezinoj ocjeni, samo desetak relevantnih u Hrvatskoj.

- Većina portala iskrsnula je iz nekih posebnih razloga te među njima ima svega i svačega što bi se moglo nazvati medijskim podzemljem iz kojeg često izbija govor mržnje, ali i lažne vijesti, smatra Rakić. 

Ocjenjuje i da su tradicionalni mediji dnevne novine, tjednici, radio i televizija pod utjecajem portala i društvenih mreža, ali i vlasnika medija koji mijenjaju odnos prema svom novinarstvu i novinarima, i to ponajviše preko uredništva.

- Mislim da su se stvari novinarstvu bitno izmijenile zahvaljujući vlasnicima i istovremeno raznim komitentima koji oglašavaju u medijima. Oni izravno utječu na urednike i novinarstvu je napravljena medvjeđa usluga. Gledam sve medije, uprosječili su urednike. A kada ste uprosječili urednike, novinari pod njihovim utjecajem moraju neke stvari raditi, a neke ne raditi. Rakić posebno naglašava utjecaj urednika koji sada mijenjaju odnos prema novinarstvu, a osobito prema mladim novinarima.

- Kada kao mladi čovjek dolazite u neku medijsku kuću, podložni ste utjecaju urednika od kojeg se očekuje da vas na neki način modelira i usmjerava prema vašem budućem zvanju. A to je hoćete li biti dobar izvjestitelj, reporter ili onaj ili ona koja radi odlične intervjue, ali pritom da ne tretirate gosta kao da je terorist i da ga napadate. Nego da mirno postignete da se intervjuirani osjeća neugodno, kazala je Rakić.

SLAPP tužbama političari 'okreću pilu naopako'

S druge strane, strahotom je nazvala tzv. SLAPP-tužbe kojim moćnici sve učestalije pokušavaju utišati novinare. 

- Političari su otkrili da mogu tužakati. Na taj način govore o sebi, i to ne o rezultatima koji su postigli na temelju svoje politike, nego koliko i kada se tužakaju s nekim medijem ili novinarom. To je strahota, ako novinar ne može napisati činjenice da je netko pokrao državu ili da je netko izmlatio ženu, a što je vrlo često u političkim krugovima, o čemu se tu radi? Netko takav će tužiti novinara za povredu časti i ugleda, koje časti i kojeg ugleda, kaže Rakić.

Dodaje i kako SLAPP-tužbama protiv novinara političari ''okreću pilu naopako, ali da trebaju znati da je njihova privatnost jako smanjena u odnosu na ostale građane jer za to primaju plaću i odgovorni su javnosti".

- To tužakanje je izvan svake pameti, zaključuje Rakić.

Kao bivša ravnateljica medijskog regulatora Agencije za elektroničke medije, Rakić je komentirala i odnos države prema medijima i donošenje novih medijskih zakona, prošle godine prihvaćenog Zakona o elektroničkim medijima i najavljenog novog, 'krovnog' zakona o medijima.

- Mislim da se u razvoju medijskog zakonodavstva krenulo krivo. Prije svega, nije se napravila medijska strategija. To je start, ova država mora znati što želi od medija. I to se napiše na tridesetak stranica, ne više, i imate medijsku strategiju za pet godina. Nakon toga ide zakon o medijima, kao temeljni zakon. Nakon toga zakon o HRT-u i ugovor s Vladom. To je neki logični put, ovo što se sada radi izvučeno je iz sredine, ističe Rakić.

S druge strane, skeptična je i prema najavljenom projektu sustava provjere medijskih činjenica stvaranju neovisne mreže "fact checkera" koju je najavilo Ministarstvo kulture i medija, a što bi operativno trebala provesti Agencija za elektroničke medije.

- Vrlo malo znam o tom projektu i kako se taj sustav misli implementirati. Hoće li biti sankcija i tko će sankcionirati one koji objavljuju lažne vijesti. Ne može Agencija za elektroničke medije imati baš sve u kontroli. Ne znam kako i na koji način. A 'fact-checking' pod ingerencijom države dvojben mi je u samom startu, ističe Rakić.

HRT nije ono što bi javni servis trebao biti

Kao dugogodišnja novinarka i urednica HRT-a duboko je razočarana stanjem na javnoj radioteleviziji i smatra da HRT ne ispunjava funkciju javnog servisa.

- To više nije ono što bi javni servis trebao biti. Mi sada imamo mogućnost gledati razne televizije, ali HRT je ostao mastodont koji ide utabanim stazama. Staze su se promijenile, a promijenila se i mogućnost građana da sami dođu do informacija. Naravno, HRT mora i dalje ispunjavati uvjete postavljene ugovorom s Vladom, ali Vlada ti nije rekla na koji način da obrađuješ teme. Kvaliteta stvara proizvod, a ondje kao da govore 'šala mala', mi ćemo odraditi ugovoreno pa zbrajaju propisane minutaže emitiranog programa i zaključuju - ispunili smo sve uvjete, kaže Rakić.

Upozorila je i na iznimnu važnost informativnog programa javnog servisa, ali i nemiješanje politike. 

- Ono po čemu se javni servis gleda, kao i svaka druga televizija, jest informativni program koji mora biti čvrst. Nažalost, u HRT-ovu informativnom programu uopće ne vidim ni želju da se napravi kvalitetni program.

Kvalitetni program, objašnjava, znači da urednik mora stajati iza svog novinara, a ne biti produžena ruka politike.

- Ponovno treba prepoznati ljude koji nose kredibilitet na ekran, ali i u informativni program. Toga sada nema, kazala je Rakić.

Zaključno, dala je svoje viđenje novinarstva i budućnosti hrvatskih medija. 

- Stvari su preozbiljne, ako ja moram 'kontrolirati' petnaest medija da vidim što se događa u državi, to je prestrašno. No ipak sam optimist, od besmisla ćemo se opet vratiti smislenom, smatra Rakić.