U Saboru rasprava o Izvješću pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Novi pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, prvi put Hrvatskom saboru podnio je godišnje izvješće o radu. Iako se izvješće odnosi na razdoblje njegove prethodnice, problemi su i dalje isti. Štoviše, oni egzistencijalni su postali još veći zbog opće gospodarske situcije obilježene inflacijom i poskupljenjima. A sluha državnih, pogotovo lokalnih vlasti baš i nema.

Prijenos sjednice Hrvatskog sabora:

- S obzirom na ignorantski odnos i visok postotak neodgovorenih preporuka, jasno je da se ovdje radi o izravnom kršenju zakonskih obveza. Jasno govori o tome koliko smo spremni napraviti kako bismo olakšali život ovih ljudi, rekla je Irena Dragić, Klub zastupnika SDP-a.

- Tražim stanku u ime Kluba HDZ-a deset minuta, kako bismo još jednom istanuli da je u odnosu na 2022. godinu došlo do, kako to osobe s invaliditetom vole reći, revolucionarnog pomaka u ostvarivanju njihovih prava, istaknula je Ljubica Lukačić, Klub zastupnika HDZ-a.

- Unatoč povećanja naknada koje su ostvarene na osnovu invaliditeta tijekom 2022. godine, pritužbe su tada pokazivale da su svakodnevna poskupljenja svih proizvoda i usluga, kao i rastuća inflacija, ta povećanja neutralizirala. Štoviše, opća ekonomska situacija dovela je do daljnjeg porasta siromaštva koje posebno pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji zbog dodatnih troškova koje proizlaze iz invaliditeta. Jedan od gorućih problema za osobe s invaliditetom, dakle, ostaju problemi koji se ponavljaju iz godine u godinu, rekao je Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.

Nacionalni strateški plan za ranu intervenciju

Marija Selak Raspudić (Klub zastupnika nezavisni i Fokus) upozorava na činjenicu da još uvijek nije uspostavljen sustav rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju. Zaključkom zato traži da Sabor obveže Vladu da do kraja ove godine donese Nacionalni strateški plan za ranu intervenciju. Nisu dostupne nužne intervencije, nema dovoljnog broja stručnjaka, a na prvu dijagnozu se čeka više od pola godine, kazala je.

Selak Raspudić ukazala je i na problem radno- pravnog statusa pomoćnika u nastavi tražeći da im se omogući ugovor o radu na barem dvije do četiri godine, fiksna mjesečna plaća od 800 do 1000 eura ovisno rade li u razrednoj ili predmetnoj nastavi ili u srednjoj školi, pravo na puno radno vrijeme ili beneficirani radni staž i ostala prava.

Irena Dragić (Klub SDP-a) upozorava, uz ostalo, na mali broj srednjoškolskih programa za djecu s teškoćama, svega 22 , koji se rijetko usklađuju s potrebama tržišta rada. Ističe i kako bi pružanje mogućnosti rada o kuće i skraćenog radnog vremena za punu plaću i puni radni staž osobama s invaliditetom dale sigurnost i priliku da rade i žive od svoga rada.

Izloženost diskriminaciji

Marin Miletić (Klub Mosta) naglasio je pak važnost omogućavanja osobama s invaliditetom da se bave sportom. Samo dva posto ih se bavi nekim sportom, tu je moguć značajan iskorak, rekao je.

Žene s invaliditetom prepoznate su kao osobe izloženije diskriminaciji te su u opasnosti od višestruke diskriminacije, kazala je Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) koja drži da bi im se trebala posvetiti veća pažnja. 

Nažalost, dodala je, tijekom 2022. godine Ured pravobranitelja bavio se slučajem smanjivanja kazne ocu zbog počinjenja dvaju kaznenih djela protiv spolnih sloboda učinjenih na štetu svoje kćeri, 17. godišnje djevojčice s invaliditetom. Iskorištavati invaliditet svog djeteta na način kako je to učinio počinitelj navedenih kaznenih djela apsolutno je neprihvatljivo i treba se najstrože kažnjavati, poručila je zastupnica.

Drži i da one koji ignoriraju preporuke pravobranitelja treba taksativno nabrojati na nekoj vrsti crne liste.

Nedostatne naknade na osnovi invaliditeta

U Izvješću za 2022. se upozorava da su unatoč povećanju naknada ostvarenih na osnovi invaliditeta, pritužbe pokazale da su ta povećanja neutralizirala svakodnevna poskupljenja svih proizvoda i usluga.

Štoviše, pogoršanje opće ekonomske situacije dovelo je do daljnjeg porasta siromaštva koje posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji, zbog dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta.

Stoga je Ured pravobranitelja nadležnima opetovano upućivao preporuke da je naknade ostvarene na osnovi invaliditeta potrebno kontinuirano usklađivati s porastom troškova uslijed inflacije.

Velike teškoće u svakodnevnom životu i funkcioniranju osobama s invaliditetom predstavlja i nekonkurentnost plaća pružatelja usluga podrške kao što su osobni asistenti, videći pratitelji, prevoditelji/tumači hrvatskog znakovnog jezika i pomoćnici/asistenti u nastavi.

Uz satnicu koja je najniža na tržištu, osobe s invaliditetom ugrožava i nedostatak radne snage.

Nedostaju i pružatelji usluga pomoći u kući, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici te stručni suradnici. 

Uz to, mnoge osobe s invaliditetom strepe jer su prisiljene promišljati o odlasku na smještaj u ustanove i o izdvajanju iz svojih obitelji i zajednice, dok obitelji strepe što će biti kad oni više ne budu mogli skrbiti o svom članu - djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom.

Unatoč deklarativnom opredjeljenju za proces deinstitucionalizacije, u različitim oblicima smještaja još se nalazi preko 8000 osoba s invaliditetom.

Izvješće pokazuje i da je, prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na dan 31. prosinca 2022. evidentirano 15.513 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je njih 3819 više u odnosu na godinu ranije.

Taj porast, međutim nije pokazatelj isključivo rasta zaposlenosti osoba s invaliditetom, već je dijelom uzrokovan usklađivanjem s novim Zakonom o Registru zaposlenih osoba s invaliditetom te ažuriranjem baza podataka u Registru osoba s invaliditetom.

Najčešće pritužbe vezane uz zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosile su se na provođenje natječajnih postupaka u državnim i javnim službama.

U Registru osoba s invaliditetom u ožujku 2023. evidentirano je 645.231 osoba s invaliditetom (363.716 muškog i 281.515 ženskog spola).