06:34 / 12.03.2018.

Autor: D.M./M.M./HRT/Hina

Rasprava o konačnom prijedlogu zakona o OPG-u

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Cilj zakona je definirati OPG kao prepoznatljiv i prihvaćen organizacijski oblik poljoprivrednika te proširenje djelatnosti, razvoj, rast i restrukturiranje obiteljskih gospodarstava i poljoprivrede.
Hrvatski sabor sjednicu je nakon burnog početka nastavio raspravom o konačnom prijedlogu zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kojem je cilj definirati OPG kao prepoznatljiv i prihvaćen organizacijski oblik poljoprivrednika te proširenje djelatnosti, razvoj vlastitih kapaciteta u proizvodnji kao i omogućavanje restrukturiranja i rasta gospodarstava i poljoprivrede.

Zastupnici bili su složni da je Hrvatskoj potreban zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) ocijenivši ga prvim korakom prema poboljšanju stanja u poljoprivredi.

Vladin predstavnik Tugomir Majdak naveo je da su OPG-ovi organizacijski oblik u kojem djeluje 97 posto svih poljoprivrednika. Ističe da je u posljednjih šest mjeseci broj novih OPG-ova porastao za preko 10 tisuća, da je najviše OPG-ova, preko 41 tisuće, ugašeno od konca 2013. do konca 2015. Cilj je zakona dati primjerenu motivaciju da jedna obitelj upravlja jednim OPG-om, da se destimulira usitnjavanje proizvodnih resursa, naglašava Josip Križanić (HDZ), zadovoljan što će na sezonskim poslovima moći pomagati i članovi obitelji bez zasnivanja radnog odnosa.

Tijekom rasprave HSS-ov zastupnik Krešo Beljak pitao je predstavnike Vlade jesu li razmišljali da se proširi popis djelatnosti kojima se OPG-ovi mogu baviti, odnosno da legaliziraju uzgoj marihuane. Pojasnio je kako govori o uzgoju za osobne potrebe, prije svega o medicinskom korištenju marihuane, te dodao kako bi isto tako trebalo razmisliti da se dopusti korištenje kako bi se opustila ova nevjerojatno apatična atmosfera" u koju su doveli vladajući.

Mostovi zastupnici iznose brojne primjedbena zakon, tvrde da povećava administriranje, da diskriminira hrvatske građane u odnosu na strance. "Naš građanin na boravištu ne može prijaviti OPG, stranac može, znači on ne mora imati prebivalište i to je diskriminacija", kaže Tomislav Panenić. "Zamislite koliko je ljudi nakon rata otišlo u invalidsku mirovinu i za koga sve vrijedi opća radna nesposobnost", upozorio je Božo Petrov, a Miro Bulj je prozvao ministra poljoprivrede zbog nedolaska na raspravu te tvrdi da je to zato "jer radi u interesu stranaca".

Branimir Bunjac (ŽZ) kaže da zakon nije posve loš, da ima i dobrih rješenja, poput zaštite OPG-ova od ovrha, no da je stanje u poljoprivredi katastrofalno i teško je očekivati da će ga zakon popraviti. Živi zid će tražiti da se od ovrhe zaštiti i nekretnina koja OPG-u služi za obavljanje osnovne djelatnosti. Oporbeni IDS hvali zakon, zadovoljan što je Vlada poslušala neke njigove sugestije.

Domagoj Mikulić (HDZ) posebno je naglasio važnost promicanja mladih poljoprivrednika. Podaci govore da je 10 posto nositelja OPG-a mlađe od 40 godina, pet posto ih ima između 40 i 60 godina, a 50 posto starije je od 60 godina. Manje od pet posto nositelja OPG-a ima visoku ili višu školu, oko 30 posto srednju školu, a 20 posto osnovnu školu, kazao je Mikulić.
Ti su podaci zabrinjavajući i zato je važno dati priliku mladima i obrazovanima kako bi se počeli mijenjati trendovi, istaknuo je i ocijenio pozitivnim zakonska rješenja koja idu u tom smjeru.

Davor Vlaović (HSS) ustvrdio je da zakon o OPG-u dobar alat za zaštitu OPG-ova iako, kaže, za boljitak poljoprivrede potrebno će biti promijeniti još niz drugih zakona.

Ovo je prvi korak ka boljoj brizi o poljoprivrednicima, složila se Božica Makar (HNS). Zakon treba donijeti jer takav zakon dosad nije postojao, a 97 posto onih koji se bave poljoprivredom upravo su OPG-ovi, kazala je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!