Električni romobil
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Raste broj korisnika električnih romobila i bicikala, ali i broj prometnih nesreća u kojima upravo oni sudjeluju, posebice djeca. Kako zaustaviti taj trend, što poduzima policija, što savjetuje struka? Postoje li kazne za neodgovorne roditelje koji kupuju električne romobile djeci koja ne znaju prometne znakove ni pravila? Kakvo je stanje sigurnosti prometa na hrvatskim cestama?
O tome su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili voditelj Službe prometne policije MUP-a Josip Mataija, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a Sinan Alispahić te profesor Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Unatoč tome što je zabilježeno manje prometnih nesreća u odnosu na prošlu godinu, bilježi se porast poginulih.
- Imamo manje prometnih nesreća. Imamo dva posto manje lako tjelesno ozlijeđenih osoba, sedam posto manje teško ozlijeđenih osoba, međutim ove godine, nažalost, bilježimo porast smrtno stradalih osoba. Na području Republike Hrvatske smrtno su stradale 224 osobe u odnosu na lani kada je poginula 201 osoba. Plan do 2030. je smanjiti broj smrtno stradalih osoba za 50 posto, kaže Mataija.
Ševrović naglašava važnost vezanja pojasa.
- Skoro 50 posto osoba koje su smrtno stradale u vozilima nisu bile vezane, dakle. To čini razliku između ozlijede i smrti – da je osoba bila vezana, velika je vjerojatnost da ne bi smrtno stradala u prometnoj nesreći. Statistika nam govori da više od 50 posto osoba nije bilo vezano u vozilima, i na prednjim i na stražnjim sjedalima. Svojim tijelom možete ubiti nekoga tko je s vama u autu, tko je vezan, a vi niste, objašnjava prof. Ševrović.
HAK se zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova već 55 godina sustavno bavi prometnom preventivom i edukacijom.
- U zadnje tri godine HAK je intenzivirao proces edukacije, nabavu novih suvremenih sredstava, radi planove u dogovoru sa srednjim i osnovnim školama te vrtićima kako bi što više djece dobilo edukaciju. Djecu želimo, dok su još u fazi razvoja, naučiti osnovnim prometnim pravilima. Tako možemo nakon određenog razdoblja imati vozače koji su već svjesni opasnosti, koji su odgovorni i koji imaju razvijenu prometnu kulturu, a time pridonosimo ključnom cilju, a to je smanjiti broj poginulih, ističe Alispahić.
Prometne nesreće u kojima sudjeluju korisnici električnih romobila i bicikala je sve veći, a tako i broj prometnih nesreća, a posebice onih u kojima su stradala djeca.
- Dijete do 14 godina starosti uopće ne smije upravljati romobilom, a nažalost, dosta djece koristi romobil. Apeliram na roditelje i odrasle osobe jer dijete nije samo kupilo romobil. Ako je dijete starije i ima mogućnost vožnje električnog romobila, upozoravam roditelje i odrasle da popričaju s njim. Nije dovoljno samo im predati ga. Dijete zamišlja romobil kao igračku, ali to može biti jako opasna igračka, kaže Mataija.
- Ljudi misle da se nesreće događaju nekom drugom, ali vrlo lako dođe tragedije. Primjerice, postoji pritisak vršnjaka u školama gdje se druga djeca ismijavaju djeci koja nosi kacige ili reflektirajuće jakne. Na tome kao društvo treba raditi, govori prof. Ševrović.
Policija ne može biti na svakom mjestu na kojem se događaju prometni prekršaji i prometne nesreće.
- Svi zajedno moramo raditi na tome i tek ćemo onda dobiti rezultate, zaključuje Mataija.
Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!