Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj iznosila je 2754 eura, što je 15,9 posto više nego u isto vrijeme lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
11.09.2025.
10:34
Autor: M.Z./Studio 4/HRT
Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj iznosila je 2754 eura, što je 15,9 posto više nego u isto vrijeme lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U Zagrebu je prosječna cijena četvornog metra novog stana bila 2958 eura, što je 4,5 posto više nego godinu prije. Situaciju na tržištu nekretnina u emisiji "Studio 4" komentirao je stručnjak za tržište nekretnina Sanjin Rastovac.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene stanova, u odnosu na prošlu godinu, rastu. Kao glavni razlog rasta cijena Rastovac navodi ponudu i potražnju.
- Primarni razlog, koji se uvijek ponavlja, su ponuda i potražnja. Ponuda je jako slaba, a potražnja je dalje tu. Prevelika je disproporcija između njih. Drugo, raste cijena apsolutno svega. Što god kupite, mislim da je svaki put cijena nekog proizvoda veća. To, naravno, utječe pa nekretnina mora pratiti taj tempo, rekao je Rastovac.
- Inflacija je i dalje prisutna, ljudi ulažu u nekretnine. Raste cijena radnika, materijala i zemljišta, objašnjava Rastovac
Rastovac je uvjeren da će ovim tempom cijene nastaviti rasti.
- Za ovu godinu ja sam uvjeren da kada pogledamo 2026. da ćemo imati ovakve nekakve cifre i za drugo polugodište ove godine, rekao je.
Rastovac objašnjava da smo trenutno u sezoni kupaca s mora. Novac koji se akumulira kroz turizam, investira se, najčešće u Zagrebu.
- Stan se iznajmljuje ili se kupuje da se ne plaća skup najam. Novac se ulaže u nekretnine. Zagreb je broj jedan po tom pitanju. Jednostavno, ima veću ponudu nego drugi. Iako ponuda premala, stanovi od 40 do 50 kvadrata su za dotičnu strukturu kupaca idealni, rekao je.
Investitori nailaze na mnogobrojne probleme u procesu izgradnje stambenih nekretnina. Procesi izgradnje često stagniraju zbog birokratskih problema i tromosti sustava.
- Da je situacija s dozvolama i procedurom jednostavnija i brža, investitori bi mogli brže raditi, objašanjava.
- Veći bi bio obrtaj ili bi, vjerojatno, ponuda bila veća. Dostigli bi nekakav balans, jer smo trenutno daleko od njega, navodi.
Novim GUP-om smanjuju se mogućnosti gradnje u određenim zonama, stoga su investitori požurili ishoditi dozvole.
- U Novom Zagrebu većinom su smanjili mogućnosti gradnje. Investitori su inzistirali da dobiju GUP. To će biti 1000 stanova. Vi to više nećete moći raditi, no trebaju nam neki veći projekti da bismo dobili balans, objašnjava Rastovac.
- Zelenilo treba svima, ali valja odrediti na kojim područjima. Ne može biti svuda. Potrebno je odrediti zone grada koje se razvijaju, gdje ćemo imati nova naselja, nove ceste, novu infrastrukturu i tramvajske zone, a ne da ih samo svuda smanjujemo, navodi.
Također, pooštreni su uvjeti kreditiranja kupnje stambene nekretnine. Rastovac naglašava da je odnos između gotovine i kredita u Zagrebu u omjeru 50-50.
- Došlo je do pooštrenja mjera, ali ne očekujemo da će zbog toga doći do nekog momenta na tržištu. U Zagrebu je situacija 50-50 što se tiče odnosa kredit - gotovina, dok je na moru omjer drugačiji zato što tamo imamo strance koji su većinom gotovinski kupci, rekao je Rastovac.
Stručnjak objašnjava da je odlazak iz Zagreba u mjesto stanovanja koje gravitira Zagrebu i u njegovoj je neposrednoj blizini svojevrstan trend koji će s vremenom uzimati sve više maha.
- Osobno, ja sam u Karlovcu. Volim taj moment da dođem doma, da sam u miru, da sve što mi treba mogu obavljati pješke. Ne visim u gužvi koja je u Zagrebu postala nesnosna. Nitko ne želi gubiti sat vremena u prometu bezveze, zaključuje.
Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora