Ravnateljica I. gimnazije: Imamo učenike koji se fokusiraju isključivo na ocjenu

20.08.2022.

14:15

Autor: Studio 4/HRT

Ravnateljica I. gimnazije Zagreb, Dunja Marušić Brezetić

Ravnateljica I. gimnazije Zagreb, Dunja Marušić Brezetić

Foto: HTV / HRT

Do ove godine prijamni su ispiti bili samo u četirima najpoželjnijim zagrebačkim srednjim školama - XV. gimnaziji, I. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog i Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga. No ovog srpnja, zbog velikog interesa učenika, prijamni se uveo u još nekoliko škola - ukupno njih sedam.

Ravnateljica I. gimnazije Zagreb Dunja Marušić Brezetić kaže kako su u gimnaziji zadovoljni rezultatima upisa te kako jesenskog roka neće biti jer je upisna kvota odmah popunjena kao i prijašnjih godina.

Za prirodoslovni smjer učenici su morali pristupiti prijamnom ispitu kao i prijašnje tri godine, a za upis u opći smjer gledale su se isključivo ocjene.

- Razmišljamo o prijamnom ispitu i za opći smjer jer je jako velik pritisak – puno je učenika koji se prijavljuju s jako visokim ocjenama. Gotovo smo došli do toga da su to sve učenici s 5.0, napominje.

Ističe kako su srednje škole u pravilu mnogo zahtjevnije od osnovnih, stoga učenici ne trebaju automatski očekivati kako će zadržati jednake rezultate što se tiče odličnih ocjena i općeg uspjeha.

- Dio učenika ostane odličan, dio u prvom razredu više ne bude odličan, ali to postanu poslije tijekom srednjoškolskog obrazovanja - no taj je postotak znatno manji od onoga što je tipično za osnovne škole gdje čak 60 do 70 posto učenika prolazi s odličnim uspjehom. Taj uspjeh iz osnovne škole se ne zadržava, zbog čega katkad zna biti teškoća – učenici i roditelji se teško s tim mire, objašnjava Marušić Brezetić. Nije realno, dodaje, da u bilo kojem obrazovnom sustavu postoji toliko mnogo ljudi koji su izvrsni. „Znanja se razlikuju kako učenici dolaze iz različitih razrednih vijeća – neka petica je zaista petica, a mnoge petice to zaista nisu.“

Ove godine I. gimnazija je na 26 upisnih mjesta za prirodoslovni smjer imala prijavljenih čak 230 učenika.

- Prijamni ispit je mogao donositi 10 bodova, što je povećanje u odnosu na prethodne godine, i njime smo uspjeli napraviti kvalitetnu selekciju. Zanimljivo je da je 5 učenika od tih 26 uspjelo upisati našu školu zahvaljujući prijamnom jer nisu imali maksimalnih 80 bodova – svi ostali jesu, kaže.

Intenzivno se razgovara o tome treba li ostati na prijamnim ispitima u traženijim školama i treba li se intenzivirati priča oko nacionalnih ispita. Marušić Brezetić kaže kako se tu u uglavnom radi o školama prirodoslovnog smjera i u pravilu su to škole u Zagrebu.

- Nisam sigurna da je potrebno uvoditi nacionalne ispite ili prijamne u svim školama izvan Zagreba ako nema tolike navale. Pravi problem nije kako ćemo selektirati učenike, nego ocjenjivanje u osnovnim školama – kada bi ono bilo realno i objektivno, problema ne bi bilo, smatra.

Dodaje kako vjeruje da učenici u osnovnim školama općenito uče prezahtjevno gradivo, a ocjene se dobivaju mnogo lakše nego što bi trebale.

- Ocjene pokazuju da su učenici fantastično svladali gradivo, a u stvarnosti to nije tako. Postoji i velik problem s kvalitetnim kadrom, kojeg je u školama sve manje zbog niskih plaća i društvenog statusa. Sve je manje najboljih koji su spremni raditi u školama. Hrpa predmeta ima nestručne zamjene, osobe koje nemaju kvalifikacije, ili one s kvalifikacijama koji možda nisu među najboljima koji bi mogli prenositi gradivo, ističe.

- Imamo učenike koji se i kroz međusobni, vršnjački pritisak, i kroz pritisak roditelja, fokusiraju isključivo na ocjenu. Bez obzira na to što svi mi pričamo, to je isto fraza i floskula, da je bitno znanje, ali na kraju, ako njima ocjena donosi neki prolaz dalje, oni će se fokusirati isključivo na ocjenu. To je TikTok generacija koja zapravo realno nema osobne interese koji su u skladu s ovim obrazovnim zahtjevima. Oni su slabije koncentracije, brže gube pozornost, imaju razvijenije jezične vještine u engleskom nego u hrvatskom jeziku... Često se iznenadimo koliko nešto što mi smatramo općom kulturom, pa čak i za tu dob - naravno, nije to isto za odraslog čovjeka i za dijete - ali koliko im neke stvari apsolutno nisu jasne. To je jedna, onako, piši-briši kombinacija u kojoj oni zapravo puno toga nauče da bi izreproducirali ili čak s razumijevanjem iznijeli u nekom pisanom ili usmenom obliku, a onda to zaboravili, objašnjava Marušić Brezetić.

Pritisak na nekoliko 'elitnih' i najpoželjnijih škola u Zagrebu objašnjava činjenicom da učenici i njihovi roditelji vjeruju kako će im to poslije pružiti mogućnost za daljnje kvalitetno obrazovanje i bolje poslovne prilike.

- Škola je sustav i po nizu pokazatelja vidi se radi li neka škola više i kvalitetnije i onda postaje poželjnija. Tu su neki objektivni kriteriji, kao i upisi u škole, državna matura, upisi na fakultete, a oni manje objektivni kriteriji su taj neki 'život škole' koji je najčešće putem usmene predaje vidljiv učenicima, roditeljima i javnosti, kaže Marušić Brezetić.

Maturanti I. gimnazije, kaže, uglavnom se za državnu maturu pripremaju i dodatnim, privatnim pripremama jer se boje da će bez njih propustiti neke dodatne i važne informacije, iako smatra kako oni i bez toga imaju dovoljno znanja.

- Mislim da je to više psihološki. Mi nudimo dosta dodatne nastave koja pokriva te željene predmete na državnoj maturi, povrh onog redovitog. Mislim da je dobro da svaka škola nudi još nešto, ali i učenici su dosta opterećeni državnom maturom. To bi trebao biti presjek znanja, a ne natjecanje, i cijeli taj koncept bio bi bolji da je drugačiji. Smatram da je državna matura donekle unazadila nastavni proces, izgubio se odnos učitelja i učenika kakav je bio – s maturom su se profesori više pretvorili u 'trenere', kaže.

Što se tiče interesa, smatra kako strukovne škole trenutačno doživljavaju ekspanziju u odnosu na gimnazije, jer su određena zanimanja poput majstora i tehničara sada izrazito tražena. Gimnazije su pak, vjeruje, najbolja priprema za bilo koji fakultet.

- Čak i ako učenik gimnazije ne završi fakultet, on je sa svojim širokim znanjem ipak zapošljiv na tržištu rada, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!