Korveta ili OPV? Letica i Redžepović upozorili na ključne dileme HRM-a

Vojni analitičar Goran Redžepović i sigurnosni stručnjak Ante Letica komentirali su u "Studiju 4" HRT-a planove NATO-a uvođenju zone zabrane letenja iznad zapadne Ukrajine te upade ruskih dronova u Poljsku. Posebno su komentirali i najavljenu modernizaciju HRM-a.

Goran Redžepović, bivši vojni pilot i vojni analitičar, objasnio je što bi značila zona zabrane letenja.

- Da budemo jasni, ovo je najniža razina odnosa SAD-a i Rusije od prestanka Hladnog rata. Ako se sjetimo kubanske krize, to je bilo mnogo ozbiljnije i šire. S druge strane, nijedna strana ne želi otvoreni sukob. Međutim, Rusija ispituje granice do kuda može ići u odnosu sa zapadnim saveznicima. To znači da oni imaju inicijativu. NATO zasad poduzima samo defenzivne akcije. Svoja djelovanja ograničava na suvereni zračni prostor članica. Nema projekcije sile izvan granica NATO-a, rekao je.

Što se tiče zone zabrane letenja, istaknuo je kako ostaje pitanje provedbe i sadržaja.

- U svakom slučaju, Rusi su zaprijetili da će baze i lokacije koja izvode zonu zabrane leta - legitimni ciljevi vojske Ruske Federacije, kazao je.

Bivši obavještajac i stručnjak za sigurnost Ante Letica, komentirao je kontinuirane upade ruskih dronova u Poljsku.

- To je sigurno u prvim trenucima bila vrlo napeta situacija od koje je prijetila žešća eskalacija, ali kada su se stvari smirile, vidjelo se da to nije bio napad, nego ispitivanje granica te kakva je spremnost i odlučnost Saveza da brani teritorij, rekao je.

Kako je naglasio, Poljska je aktivirala članak 4. jer nikom nije u interesu da dođe do izravnog sukoba.

- Pitanje je kako će se situacija dalje razvijati s obzirom na to da nema niti traga prekidu vatre. Sukob eskalira. Ukrajina je prebacila velik dio svog djelovanja na područje Rusije, uništavajući njenu energetsku infrastrukturu. Rusi će odgovarati istom mjerom sve dok budu mogli, dodao je.

Povećanje kapaciteta Ukrajine protiv balističkih i krstarećih raketa

Upitan kako bi izgledala implementacija zone zabrane letenja, Redžepović je naglasio kako bi se radilo o simboličnom angažmanu NATO-a.

- Ako gledamo Ukrajinu, to bi bio simboličan angažman. To ne bi preokrenulo rat. Već nakon dva, tri mjeseca sukoba, Ukrajinci su potjerali ruske zrakoplove iz zračnog prostora. U zračnom prostoru djeluju dronovi, bespilotne letjelice, krstareće rakete i balističke rakete, rekao je.

Kako je pojasnio, "saveznici bi mogli poboljšati kapacitete Ukrajine protiv krstarećih i balističkih raketa".

Upitan pokazuje li Zapad slabost u odnosu prema Rusiji, odgovorio je kako se "i dalje prepušta inicijativa Moskvi".

- Prije svega zbog ograničenja koja uvodi Washington, jer ne želi eskalaciju odnosa s Moskvom.

Letica je komentirao i velike vježbe Rusije i Bjelorusije "Zapad 2025" u sklopu kojih je simulirano gađanje ciljeva u zemljama NATO-a nuklearnim oružjem.

- NATO nema odgovor na to, osim što su američki časnici bili prisutni na tim vježbama i vrlo srdačno razgovarali s bjeloruskim časnicima. To pokazuje da nikom ne odgovara eskalacija. To je pokazivanje mišića Zapadu na granici baltičkih zemalja i Poljske, rekao je.

- To je upozorenje NATO-u, "tu smo i imamo kapacitete", ustvrdio je.

Korvete za HRM: "Braunschweig", "Ada" ili nešto drugo?

Redžepović i Letica su komentirali i najavljeni plan MORH-a i Vlade RH o nabavi dvije korvete/OPV-a (off-shore patrol vessel). Prema pisanjima hrvatskih medija, posao je vrijedan do 1,6 milijardi dolara, a Hrvatska će razmatrati ponude od većeg broja proizvođača.

Zbog posrednog ulaska njemačkog obrambenog diva Rheinmetall u Hrvatsku, u medijima se počela spominjati korveta klase "Braunschweig". Posljednjih nekoliko godina spominjana je i turska korveta klase "Ada". Letica nije htio licitirati s imenima, ali istaknuo je da Hrvatskoj treba višenamjenski brod.

- Nisam vojnik i vojni analitičar, to bih prepustio stručnjacima i političarima. Treba usuglasiti naše potrebe financijske mogućnosti te je potrebno imati pravu perspektivu. Korveta koja bude izabrana mora imati mogućnost protubrodskog, protupodmorničkog, protuzračnog ratovanja i udaranje ciljeva po kopnu. Nadam se da će biti izabrana najbolja, rekao je.

Američka diplomacija još je tijekom ljeta signalizirala kako bi htjela ostvariti suradnju s Hrvatskom.

- Hrvatska modernizira svoju vojsku američkom opremom - Bradleyjima i HIMARS-ima na kopnu, helikopterima "Kiowa" i "Black hawk" u zraku. Sljedeći korak? Brodovi koji bi bili dizajnirani u SAD-u, a izgrađeni u Hrvatskoj. Američko rješenje povećalo bi interoperabilnost NATO-a i produbilo već bogato obrambeno partnerstvo između SAD-a i Hrvatske, napisalo je 3. lipnja 2025. na platformi X Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj.

- Pozdravljam početak modernizacije HRM-a. Možemo govoriti o prioritetu i sadržaju. Što se tiče prioriteta, apsolutni prioritet je uspostava sustava radarskog nadzora pomorskog prometa. Postojeći sustav radara "Peregrine" uopće ne zadovoljava današnje uvjete obrade, prikupljanja, distribucije i procesuiranja informacija. Prvo bi trebalo napraviti tu infrastrukturu, rekao je.

Modernizacija "Enhanced Peregrine" (osposobljavanje/overhaul) vođena je 2014.–2017., velikim dijelom uz američko financiranje (Coalition Support Fund). Otklanjani su problemi pouzdanosti i interoperabilnosti te je cilj bila integracija u širu MDA/NNN mrežu.

Više hrvatskih izvora navodi da je Peregrine nasljednik 2D radara Falcon, pri čemu su rani Falconi imali manjkavosti u realnim uvjetima rada.

- Druga stvar, pitanje je hoćemo li imati korvete ili ćemo imati off-shore patrol vessel koji će imati drugu funkciju. Osnovna namjena korveta je protubrodska borba. Posljednji rat u Ukrajini pokazao je da čak i veliki brodovi, poput krstarice Moskve - nisu se u stanju obraniti od raketa zemlja-more. Ukrajinske rakete dometa 200 km (Neptun) su potopile Moskvu, upozorio je Redžepović.