Nadnaravne pojave povezane s vjerom privlače mnogo pozornosti

Nadnaravne pojave povezane s vjerom fascinantna su pojava koja privlači mnogo pozornosti. Dok se jedni fenomeni smatraju autentičnim, drugi izazivaju sumnje, pa se čak njihovo štovanje zabranjuje. 

Posljednji dokument Dikasterija za nauk vjere tiče se upravo te teme, a zove se "Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih ukazanja". Nove norme pomiču fokus s nadnaravnosti na pastoralne plodove.

U posljednjih 50 godina priznata je nadnaravnost samo šest fenomena što pokazuje kako je to vrlo zahtjevno utvrditi. Nove norme trebale bi olakšati razlučivanje fenomena. Profesorica dogmatske teologije s KBF-a, Valerija Kovač, ističe kako se pod nadnaravnim fenomenima podrazumijevaju Gospina ukazanja, euharistijska čuda sa slikama i kipovima te vizije.

Taj je fenomen ruban i ne spada u temeljni, obavezni polog vjere. Iako dakle niti jedan vjernik nije u to dužan vjerovati, mnogi vjeruju i u tome pronalaze snagu za život.

- To je razumljivo, sa strane vjere, da mi vjernici težimo tome jer želimo doći u kontakt s božanskim i zbog toga je to jedna dvostruka situacija, ističe prof. Kovač.

Kardinal Manuel Fernandez, prefekt Dikasterija za nauk vjere rekao je na predstavljanju dokumenta kako nadnaravni fenomeni nisu crno-bijeli te da se znalo kroz povijest utvrditi kako su vidjelice lagale ili da je analizom utvrđena neautentičnost navodnih Isusovih ili Marijinih suza ili krvi.

U procesu razlučivanja i ispitivanja fenomena ključna je uloga biskupa. Kako nam je rekao sisački biskup mons. Vlado Košić, pritom se treba voditi pozitivnim kriterijima, npr. Da je vidjelica vjerodostojna osoba, zrela u vjeri, da je doktrinalno sve jasno i ispravno, da je fenomen stvarno plod Duha svetog, a ne ljudske fantazije te posljednje, da su vidljivi plodovi kršćanskog života.

Nove norme propisuju šest razina stupnjevanja fenomena, od prve kojim se utvrđuje kako nije izražena sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti fenomena, ali da nema kritičnih aspekata, do pete razine prema kojoj biskup može zabraniti štovanje i posljednje, šeste razine u kojem se utvrđuje nepostojanje nadnaravnosti.

Logično je pitati se što je s Međugorjem čiji je status neriješen već desetljećima. Posljednjih godina dozvoljena su službena biskupijska hodočašća, a prisutan je i apostolski vizitator koji u ime Svete Stolice upravlja svetištem i nadgleda što se u njemu događa odnosno kakvi su pastoralni plodovi.

- Prema procjenama, u Međugorje je u 43 godine došlo između 50 i 60 milijuna ljudi i tisuće svećenika i biskupa iz cijelog svijeta. U takvom slučaju prirodno je da papa intervenira, prvenstveno zbog pastoralne brige za hodočasnike, rekao je apostolski vizitator mons. Aldo Cavalli.

Mons. Vlado Košić bio je u Međugorju s mladima iz svoje biskupije i posvjedočio kako su plodovi vidljivi. Dapače, Međugorje je via facti, svetište u globalnim razmjerima on ističe. Prof. Kovač smatra kako će sada biti veća pozornost na praćenju fenomena i pastoralnih plodova, a pozitivni znakovi su prisutnost papinog izaslanika i papine videoporuke za Mladifest. 

Emisiju pogledajte na YouTube kanalu Hrvatske televizije, kao i na platformi HRTi.