Rok za sudjelovanje u programu cjelodnevne škole do 5. svibnja

Smanjenje obveze učiteljima i učenicima te povećanje dodataka na plaću neke su od izmjena u dokumentu eksperimentalnog programa "Osnovna škola kao cjelodnevna škola" koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) objavilo te ujedno produžilo rok za prijavu u program do 5. svibnja.

Prema izmjenama, fiksni dodatak od 4,5 posto svim djelatnicima škola u eksperimentalnom programu povećava se na pet posto, a škole se umjesto do 28. travnja za sudjelovanje u eksperimentalnom programu mogu prijaviti do 5. svibnja.

Izmjene i dopune dokumenta Eksperimentalni program "Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja" nastale su nakon završetka javne rasprave, sukladno komentarima koji su pristigli te primjedbama i prijedlozima prikupljenima prilikom obilaska škola, kao i razgovorima s učiteljima i ravnateljima, navodi MZO.

Prema izmjenama obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u cjelodnevnoj školi skraćeno je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je produženo vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele.

- Smanjili smo opterećenje učenika za jedan sat jednako tako i nastavnika. Svi oni koji nemaju punu normu neće dobit otkaz, plaćat će im se kao i do sada puna norma, pojasnio je Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja.

Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa - programa nacionalnog kurikuluma, odnosno obvezne i izborne nastave (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).

Program A2 prema izmjenama vremenski se strukturira tako da se dosadašnjih 6 sati u razrednoj nastavi, odnosno 5 u predmetnoj, smanjuje na 4 obvezna nastavna sata, a dosadašnja 2 izborna povećavaju se na 4 izborna nastavna sata u razrednoj, odnosno u predmetnoj nastavi.

U obveznom dijelu programa A2 od četiri nastavna sata sudjeluju svi učenici, a u izbornom dijelu od četiri sata sudjeluju učenici koji iskažu interes, čiji roditelji to žele. Omjeri pojedinih područja u obveznom dijelu ostaju isti.

Zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika, učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi, stoji u izmjenama.

Ističe se i da se učiteljima razredne nastave za predviđeno obvezno tjedno zaduženje odgojno-obrazovnim radom isplaćuje 20 posto mjesečnog dodatka na osnovnu plaću tijekom cijele školske godine, odnosno svih 12 mjeseci tijekom svake od četiri godine eksperimentalnog programa.

Povećava se iznos dodataka za razredništvo s 2,5 posto na 5 posto

Naglašeno je kako se svi dodaci na plaću isplaćuju na osnovnu plaću te da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava.

Povećava se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5 posto. Svakom učitelju isplaćuje se za zaduženi sat razrednika 5 posto dodatka na osnovnu plaću.

U izmjenama je detaljnije objašnjeno kako se u eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, učitelji do pune norme te učitelji koji nemaju minimalnu normu, uz naglasak da nitko neće ostati bez pune plaće ili dobiti otkaz.

Između ostalog, detaljnije su naglašene brojne mogućnosti i osigurano financiranje školama za organizaciju odgojno-obrazovnog rada i brojnih modernih aktivnosti škole povezanih s informacijsko-digitalnim kompetencijama.

Istaknuto je da učenici s teškoćama sudjeluju vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi.

Nakon objavljenih izmjena, škole spremne sve ponovno razmotriti

Čemu toliki otpor, ministru nije jasno.

- U čemu je problem osim koliko ja moram boraviti u školi? Evo ja mislim da sam sad bio vrlo iskren, nisam to do sada nikad tako rekao ali to je činjenica, reka o je Fuchs.

- Mislim da učiteljima nije problem ostati duže u školi nego im je problem cijeli taj koncept koji nije dorečen do kraja, poručila je Romana Šimunić Cvrtila, ravnateljica OŠ Jabukovac.

Iz sličnih razloga suzdržane su i druge škole.

 - Tu je bilo jako puno upitnih stvari vezano uz zaduženje učitelja, gubitak određene satnice, kurikulumi koji nisu do kraja bili dorađeni, dodala je Snježana Romić, OŠ Lijepa naša u Tuhlju.

- Nisu nam dane smjernice kako i na koji način krenuti na jesen s novom organizacijom nastave, poručila je Maja Preglej, OŠ Josipa Broza u Kumrovcu.

Ipak, nakon objavljenih izmjena, spremni su sve ponovno razmotriti.

- Ovo je zaista nacrt koji je puno bolji od onog prvog i daje mogućnost slobode, rekla je Romana Šimunić Cvrtila, ravnateljica OŠ Jabukovac.

Jer prema izmijenjenom modelu škola sama određuje koncepciju odmora i izvannastavnih aktivnosti. A 300 tisuća eura koje dobiva svaka škola koja sudjeluje u eksperimentu riješila bi mnoge probleme općine Podturen. I roditelji su za, jer produženog boravka dosad nije bilo.

- Mi smo škola koja ima 25% učenika iz socijalno deprivirane sredine a imamo samo jednog pedagoga. I dodatna stručna pomoć psihologa nam je nužna. Vidim mogućnost da se popravi puno naših nedostataka koje imamo, rekla je Marijana Cerovac, ravnateljica OŠ Podturen

No jedno se u modelu nije promijenilo, unatoč stotinama komentara na e-savjetovanju i 3 tisuće potpisa na peticiji onih koji smatraju da informatike nema dovoljno.

- Ja se iskreno nadam da će svi naši napori uroditi plodom i da će se naći neko drugo rješenje jer nastava jedan sat tjedno nije nastava informatike i to nema nikakvog smisla, poručila je Mirena Maljković, profesorica informatike OŠ Rapska u Zagrebu.

- Pustite me da istestiramo model, pomaknut ćemo i adresirat ćemo satove. Ako se pokaže da je nešto bolje, iduće godine ćemo to promijeniti, odgovara Fuchs.