Matanovac Vučković: AI koristi sadržaj, a pravila još ne postoje

14.04.2026.

21:04

Autor: M.R./1 na 1/HRT

Romana Matanovac Vučković u emisiji '1 na 1'
Romana Matanovac Vučković u emisiji '1 na 1'
Foto: HTV / HRT

Gošća emisije '1 na 1' s Romanom Bolkovićem bila je Romana Matanovac Vučković, redovna profesorica na pravnom fakultetu te stručnjakinja za intelektualno vlasništvo. Osvrnula se na zastupljenost intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, ali i napetosti između razvoja umjetne inteligencije i autorskih prava.

Profesorica prava i gitaristica


Romana Matanovac Vučković redovna je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Muzičkoj akademiji te na Akademiji dramske umjetnosti. Voditeljica je poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija "Intelektualno vlasništvo" na Sveučilištu u Zagrebu.

Autorica je više od 70 znanstvenih radova iz tog područja, objavljenih i kod uglednih međunarodnih izdavača, te je sudjelovala na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Obnašala je niz važnih dužnosti, među ostalim bila je zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, sudjelovala u pregovorima Hrvatske za ulazak u Europsku uniju te vodila relevantna tijela na nacionalnoj i europskoj razini u području autorskog i industrijskog prava.

Sudjeluje u brojnim međunarodnim projektima iz područja intelektualnog vlasništva i transfera tehnologije te je dobitnica više nagrada, uključujući priznanja Sveučilišta u Zagrebu i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, kao i titule Žene godine 2021. Od 2018. posebna je savjetnica ministrice kulture i medija.

Uz pravnu karijeru, školovana je i kao klasična gitaristica te je održala oko 300 koncerata, a danas je aktivna u kulturi, među ostalim kao predsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda. Izabrana je za dekanicu Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao jedna od rijetkih žena na toj funkciji.

Romana Matanovac Vučković u emisiji '1 na 1'

Romana Matanovac Vučković u emisiji '1 na 1'

Foto: HTV / HRT

Pravnička koncepcija istine


Poseban naglasak na razgovoru stavljen je na razumljivost prava građanima i utjecaj generativne umjetne inteligencije na autorsko pravo, ravnotežu između inovacija i zaštite kreativnosti te budućnost pravne profesije.

- U pravu postoje različite vrste istine. Ako govorimo o intelektualnom vlasništvu, da je nešto patent, to je jedna vrsta istine koja nije stopostotna. Dobit će te rješenje o patentu koje će vama kao laiku izgledati da ste potpuno zaštićeni, ali niste, jer ta istina vrijedi samo na teritoriju one države koja vam je patent izdala, u drugoj državi ga nemate, rekla je.

- Ta istina vrijedi samo onda ako je zaista u skladu s propisom, a kad dobijete rješenje ne može se jamčiti da su zaista sve pretpostavke ispunjene jer postoji mogućnost da taj isti patent koji je donijelo nadležno tijelo u pojedinoj državi bude poništen, pojasnila je.

- Morate razumjeti tu istinu da biste razumjeli patentno pravo, zaključila je.

Napetost između umjetne inteligencije i autorskih prava


Što se tiče napetosti između razvoja tehnologije, poglavito umjetne inteligencije, te prava na intelektualno vlasništvo odnosno autorskih prava, Matanovac je ocijenila kako tu ne postoji dovoljno jasnih regulativa te da se potencijalno radi o ''ozbiljnom društvenom problemu''.

- Sada imamo generativnu umjetnu inteligenciju koja se trenira na zaštićenom sadržaju, onom medijskom, kreativnom, glazbenom itd.. Ona se hrani i trenira na tom sadržaju, a da pri tome nismo regulirali da li to oni smiju raditi, i ako smiju, koliko to košta, rekla je.

- Onda imamo i proizvod koji nastane kroz promptove i korištenje tih alata za koji nismo u ovom trenutku sigurni želimo li ga i na koji način štiti autorskim pravima, dodala je.

- Ako sad dođemo do toga da ćemo zapravo poništiti autorsko pravo i općenito taj oblik pravne zaštite na štetu svih onih koji su do sada stvarali i poštovali sustav, a u korist onih koji žele stvoriti alate generativne umjetne inteligencije i na taj način zavladati, steći moć i financijske prednosti, onda smo u jednom ozbiljnom društvenom problemu, ustvrdila je.

Otvorena su i pitanja nedovoljnog korištenja intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, obnove kulturnih institucija poput Hrvatskog glazbenog zavoda te povezivanja tradicije i suvremenih tehnologija. Na kraju se razgovaralo o izgradnji profesionalnog autoriteta i budućnosti ljudske kreativnosti u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja.

Pogledajte emisiju 'Jedan na jedan':

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!