Ministar Ružić: Bez rasta gospodarstva nema skoka plaća

Gost emisije Hrvatskog radija "A sada Vlada" bio je Alen Ružić. Komentirao je, među ostalim, aktualne zahtjeve za povećanjem plaća i sindikalni prosvjed, te porez na mirovine.

Prosječna plaća 2.200 eura

Na pitanje koliko je realno da prosječna plaća dosegne 2.200 eura, Ružić je poručio kako će ta razina plaće biti dosegnuta, ali postupno.

– Ta brojka od 2.200 eura svakako će biti dosegnuta, ali u jednom kontinuiranom tijeku. Ona nije realna u ovom trenutku i nije održiva na taj način, rekao je.

Upozorio je kako bi naglo povećanje plaća bez rasta produktivnosti i razvoja gospodarstva moglo imati negativne posljedice.

– Bez porasta produktivnosti i razvoja naše privrede takav nagli porast plaće doveo bi u pitanje konkurentnost i vrlo izvjesno smanjenje radnih mjesta, odljev, ustvrdio je, dodajući kako je cilj Vlade upravo suprotan – povećati konkurentnost, broj radnih mjesta i njihovu kvalitetu.

Kao ilustraciju naveo je podatak da je bruto plaća u posljednjih deset godina porasla 116 posto te sada iznosi oko 2.560 eura.

Govoreći o javnim financijama, istaknuo je da se 55 posto državnog proračuna izdvaja za mirovine te plaće u državnim i javnim službama.

– Moramo snažiti privredu kako bi proračun bio veći, a time i mogućnost izdvajanja. Snažnija privreda znači zdraviju ekonomiju i bolju kvalitetu života, zaključio je Ružić.

Porez na mirovine

Govoreći o mogućem ukidanju ili izmjeni poreza na mirovine, Ružić je istaknuo kako je to pitanje regulirano Zakonom o porezu na dohodak te u nadležnosti Ministarstva financija, zbog čega će konačna odluka biti donesena na razini Vlade.

– O tome ćemo svakako razgovarati. Treba reći da prihod od tog poreza pripada jedinicama lokalne samouprave, upozorio je.

Naglasio je kako bi svaka promjena imala izravan utjecaj na proračune gradova i općina, iz kojih se financiraju i dodatna primanja za umirovljenike, poput uskrsnica i božićnica.

– Moramo napraviti brzu analizu svih pozitivnih i potencijalno negativnih efekata. Oduzimanje tih prihoda znači i manji prostor za socijalna davanja koja se isplaćuju upravo iz lokalnih proračuna, rekao je.

Dodao je kako je prije donošenja odluke potrebno procijeniti moguće proračunske manjkove te prilagoditi informatički sustav, uz napomenu da se takve mjere u pravilu uvode početkom godine zbog fiskalnog učinka.

– Taj postupak ćemo provesti i donijeti odluku u najboljem interesu, u cilju dugoročnog planiranja, poručio je.

Pojasnio je i sadašnji model oporezivanja mirovina.

– Trenutačno je 600 eura osobni odbitak, odnosno dio koji se ne oporezuje. Iznad toga se obračunava porez, pri čemu jedinice lokalne samouprave određuju stopu, koja se potom umanjuje za 50 posto, ovisno o odluci pojedine sredine, kazao je.

Skrb za starije

Govoreći o skrbi za starije, Ružić je istaknuo kako europske politike naglasak sve više stavljaju na deinstitucionalizaciju, odnosno pomoć u kući, a manje na smještaj u domovima.

– Postoji šira europska strategija da se ide na maksimalnu pomoć u kući. Nije da se ne ulaže u domove, ali fokus je na tome da ljudi što dulje ostanu u vlastitom domu, gdje se najbolje osjećaju, rekao je.

Dodao je kako je cilj omogućiti starijima što dulju samostalnost, uz podršku zajednice kroz različite oblike pomoći, poput dostave hrane i pomoći u kućanstvu.

Posebno je izdvojio projekt "Zaželi", koji se intenzivno provodi, osobito u Slavoniji.

– Imamo više od 74.000 korisnika i do sada je uloženo oko 460 milijuna eura iz europskih fondova i državnog proračuna. 

Istodobno je naglasio da Vlada radi i na širenju mreže domova za starije.

– Ove godine otvaramo 18 novih domova i dva aneksa, što znači više od 1.800 novih mjesta za smještaj te gotovo 4.600 mjesta za izvaninstitucijsku skrb, poput poludnevnog i cjelodnevnog boravka, rekao je.

Govoreći o europskom financiranju, istaknuo je da Hrvatska trenutačno ima oko 3,5 posto smještajnih kapaciteta za starije od 75 godina, dok je europski prosjek oko 5 posto.

– To je bio ključni argument u razgovorima s Europskom komisijom kako bismo osigurali dodatna sredstva u idućem financijskom razdoblju, naveo je.

Dodao je da je Hrvatska dobila podršku za nastavak ulaganja, kako u izvaninstitucijsku skrb, tako i u domove.

– Idemo sveobuhvatno i potpora u kući za najstarije, kojih je sve više, ali i širenje mreže domova. Želimo osigurati dostojanstvenu starost našim građanima, poručio je Ružić.

Bijeli štrajk i nedostatak kadra u socijalnoj skrbi

Ružić se osvrnuo i na tzv. bijeli štrajk djelatnika u sustavu socijalne skrbi, istaknuvši kako sustav trenutačno zapošljava više od 9.200 stručnih osoba.

Naglasio je kako štrajk vidi kao način upozoravanja na probleme, ali i dokaz odgovornosti zaposlenika.

– Kolege su u dobroj vjeri ukazali na probleme jer brinu o korisnicima. Riječ je o bijelom štrajku – sve usluge se pružaju, a kolegice i kolege rade vrlo odgovorno, kazao je.

Podsjetio je da je u vrijeme intenziviranja štrajka bio na početku mandata te da je brzo reagirao.

– Kada sam bio u Splitu na razgovoru, bio je sedmi tjedan mog mandata i sedmi tjedan štrajka. Uz sve hitnoće u resoru, maksimalno brzo sam pristupio rješavanju tog pitanja, osobno došavši u Split, rekao je.

Dodao je kako je riječ o zahtjevnom resoru s nizom izazova, ali i velikom odgovornošću prema korisnicima.

– Problema ima puno, ali to su ljudi koji trebaju pomoć. Moj tim i ja radimo najbolje što možemo kako bi oni koji najviše trebaju pomoć, tu pomoć dobili pravodobno i na najbolji način, poručio je Ružić.