09:06 / 07.02.2019.

Autor: V.K./HRT

S novom školskom godinom, 39 novih kurikula

-

-

Foto: - / -

Što donose novi kurikuli, kako će izgledati novi udžbenici, koliko će biti digitalnih sadržaja u nastavi? O obrazovnoj reformi bilo je govora u emisiji „U mreži Prvog“.
Što donose novi kurikuli, kako će izgledati novi udžbenici, koliko će biti digitalnih sadržaja u nastavi? O obrazovnoj reformi emisiji „U mreži Prvog“ su govorili  Radovan Fuchs, poseban savjetnik predsjednika Vlade, Marko Košićek, savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja i Miro Petric, direktor izdavačke kuće Alfa.

Radovan Fuks je rekao kako su jučer poslana zadnja dva kurikula u ministarstvo. To je veliki posao na kojemu je radilo puno ljudi. Sve kurikulume je ministrica objavila u Narodnim novinama i onog trenutka kada su objavljeni, oni su spremni da se po njima počne postupati, naglašava Fuks i dodaje kako je zadovoljan poslom , ali ne i vremenskim rokom, jer da je bilo više vremena kurikulumi bi bili bolji.

Miro Petric je rekao da kad bi se nakladnici vodili time da imaju prvo čitanje kurikuluma kada je on objavljen u Narodnim novinama i da trebaju onda u roku 60 dana napraviti udžbenike, to bi bila nemoguća misija.

- S obzirom da su kurikuli u nekim oblicima doneseni prije više od godinu dana, da su saživijeli u nekim dijelovima Škole za život i da smo mi nakladnici osluškivali ideje ministarstva, pripremali smo se za ovo unaprijed, istaknuo je Petric i dodao da može potvrditi da će svi udžbenici biti gotovi na vrijeme.

Petric je rekao kako ukupno u Hrvatskoj ima nešto više od 17 tisuća korisnika, u prvom, petom i sedmom razredu, koji svakodnevno koriste digitalne sadržaje u udžbenicima.

Marko Košiček je rekao kako su teleoperateri omogućili sim kartice za tablete i dali su dva gigabajta mjesečno na slobodno korištenje, a server gdje su digitalni sadržaji su nelimitirani.

- Nas zanima koliko su učenici na mjesečnoj bazi koristili digitalne sadržaje u smislu megabajta. Mi imamo MDM sustav nadzora tableta iz dva razloga. Jedan je zbog sigurnosti kako bismo mogli filtrirati sadržaje i blokirati ono što smatramo de se ne bitrebalo nalaziti na tabletima, a s druge strane daje nam informaciju koliko se tableta koristi, rekao je Košiček i naglasio kako se mjesečno u više od 77 posto škola svakodnevno koristi 80 posto tableta.

Košiček govori kako su učenici rekli da se s lakoćom koriste s opremom, da ih to veseli i da koriste uređaje osim u školi i kod kuće za učenje.

- Ova reforma donosi nove metode učenja, ali treba preuzeti i one pozitivne stvari iz nekog sustava prije, rekao je Fuks i naglasio kako najveći naglasak u smislu novih metoda i tehnologija poučavanja treba staviti na učiteljske fakultete koji educiraju buduće učitelje.

Košiček je rekao kako je osnovni preduvjet za novu vrstu nastave neka vrsta računala i projektor. To je već dovoljno da se sadržaji multimedijskog tipa koriste. Učenici se mogu i svojim pametnim telefonima vezati sa nekim interaktivnim elementima. Analize su pokazale da 94 posto učenika posjeduje pametni telefon.

- Male područne škole su te kojima moramo pomoći. One su slabije opremljene i pokrivene internetom. Zajedno s teleoperaterima tražimo način da premostimo vrijeme koje će nam trebati da veliki projekt e - škola internetom pokrije sve škole u RH.

Fuks je rekao kako je u kurikulu za hrvatski bilo 4 izdvojena mišljenja po različitim segmentima samog kurikula.

- Jedan je bilo taj da su bila različita mišljenja oko popisa obavezne lektire. Radna skupina je na osnovu toga donijela jedan dokument koji je proslijedila ministarstvu i ministrica ga je poslala na analizu. Na kraju je donijela odluku da je onaj popis koji je ekspertna radna skupina proslijedila ministarstvu taj. Koji popis je bolji teško je reći, istaknuo je Fuks.

- Kod kurikuluma za povijest desila se slična situacija, rekao je Košiček.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!