Od Nove godine šezdeset i jedan lijek odlazi s Popisa posebno skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su se dosad financirali iz posebnog fonda za skupe lijekove teškog u 2022. 2,5 milijarde kuna, pa će troškove tih lijekova ubuduće snositi bolnice.
Lijekovi se "skidaju" s Popisa na temelju odluke Upravnog vijeća HZZO-a koja je objavljena u Narodnim novinama 8. prosinca i stupa na snagu s 1. siječnja 2023.
Riječ je o lijekovima koji su indicirani za primarnu imunu i tešku trombocitopeniju, metastatski rak prostate, sarkom mekog tkiva, akutnu limfoblastičnu leukemiju (dijelom i u pedijatrijskoj populaciji), kroničnu mijeloičnu leukemiju, uznapredovali karcinom bubrega, idiopatsku plućnu fibrozu i Parkinsonovu bolest, koji su do sada financirani iz fonda za posebno skupe lijekove, a sada će se financirati iz bolničkih limita.
Fond za posebno skupe lijekove uspostavljen je 2005. kako bi se osigurala veća dostupnost skupih terapija pacijentima.
Upitani za posljedice odluke da s Popisa ukloni 61 lijek, iz HZZO-a su odgovorili kako ''lijekovi koji se brišu s Popisa i dalje ostaju na Osnovnoj listi lijekova te da osiguranici imaju pravo na teret sredstava Zavoda dobiti te lijekove, u skladu s propisanim kriterijima, te će ih liječnici i dalje moći primjenjivati".
KUZ: Odluka ugrožava dostupnost lijekova
Iz Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) upozoravaju da se tom odlukom HZZO-a ugrožava dostupnost tih lijekova, te se pacijente dovodi u opasnost da će morati mijenjati terapiju iz administrativnih razloga.
Ističu da nisu iskomunicirani detalji kako će bolnice, opterećene dugovima, osigurati sredstva i za te lijekove. Smatraju da se dovodi u pitanje nastavak liječenja pacijenata koji na njih imaju dobar odgovor.
- Eventualnom promjenom lijeka može se dogoditi da imaju slabiji odgovor na liječenje, dodatne nuspojave te da ishod liječenja postane upitan jer su lijekovi s Popisa uklonjeni s obrazloženjem da "imaju nekoliko paralela što im ukida status posebno skupih lijekova, upozorava predsjednik KUZ-a Ivica Belina. Ovo bi potencijalno moglo dovesti do promjene terapije iz nemedicinskih, odnosno iz potpuno administrativnih razloga, kaže.
Pleština: Neće biti posljedica za pacijente
Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, tvrdi da odluka HZZO-a neće imati nikakvih posljedica na pacijente jer se lijekovi "ne brišu" s Osnovne liste, samo se mijenja način njihove naplate.
- To s bolesnikom direktno ne bi trebalo imati nikakve veze. Što se tiče bolnica, pretpostavka je da će taj dio troška biti priznat u bolničkom limitu.
Pleština kaže da je riječ o "prelijevanje iz šupljeg u prazno jer se iz istog izvora i iz iste blagajne sve plaća".
- Tehničko je pitanje hoće li se ti lijekovi knjižiti po obrascu posebno skupih lijekova ili unutar bolničkog limita, to ide iz istog izvora. Nisu ni lijekovi s Popisa pali s neba iako su ih ljudi doživljavali kao da su besplatni, ističe Pleština.
Uvjeren je da ni jednom bolesniku neće biti uskraćena terapija, neovisno o statusu lijeka na listi, jer se ne mijenjaju kriteriji i smjernice, nego samo načinu kako to bolnica naplaćuje. Dodao je i da ne vidi razlog za zabrinutost bolesnika i njihovih udruga, jer to stvar bolničkih uprava.
I ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić rekao je HINA-i da "pacijenti neće biti zakinuti i definitivno će dobiti sve što trebaju", a uvjeren je i da će se naći rješenje za bolničke proračune.