Ružić: Vlada će se svim sredstvima boriti protiv neprijavljenog rada

Hrvatski sabor sjednicu je nastavio iznošnjem stajališta predstavnika klubova zastupnika. Zatim je slijedila rasprava po hitnom postupku o novom Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić poručio je, predstavljajući zastupnicima u Saboru Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, kako je neprijavljeni rad nedopustiva pojava protiv koje će se Vlada boriti svim raspoloživim sredstvima.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

- Ove izmjene predstavljaju kvalitativno poboljšanje pravnog okvira koji će osigurati dostojanstvene uvjete rada radnika, potaknuti poduzetničke aktivnosti i nastaviti pozitivno mijenjati tržište rada u RH, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, predstavljajući zastupnicima u Saboru Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada.

Među ključnim novinama je strože kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad.

- U vremenu kada imamo rekordno nisku nezaposlenost, kada imamo milijun i 740.000 osiguranika, i rekordno visoku zaposlenost, kada na raspolaganju imamo niz mjera za unaprjeđenje radnog statusa, sam neprijavljeni rad je nedopustiva pojava protiv koje će se ova Vlada boriti svim raspoloživim sredstvima, naglasio je Ružić.

Tako se, uz postojeće sankcije od 2650 i 6630 eura, uvodi nova sankcija u iznosu od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca za kojeg se treći put u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.

Kada je riječ o popisu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljen rad, tzv. crnoj listi, razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, a to je da se poslodavci na "crnoj listi" neće imati mogućnost koristiti mjerama aktivne politike zapošljavanja. Kako je ministar objasnio, poslodavac kod kojeg je utvrđen neprijavljen radnik ima rok od 15 dana da ga prijavi kako ne bi završio na toj listi.

Uvodi se i ubrzani postupak brisanja poslodavaca s te liste, koje Ministarstvo mora provesti u roku od tri dana od zaprimanja zahtjeva uz dokaz o uplati naloženog iznosa, što se ne odnosi na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada, ili pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim. S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.

Novina je i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole. Tako se neprijavljenim radom državljanina treće zemlje neće smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca.

Među novinama je i obvezna prijava radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu. Proširuje se i JEER sustav (Jedinstvena elektronička evidencija rada) i na druge djelatnosti osim digitalnih radnih platformi te će se, istaknuo je Ružić, imati u realnom vremenu presjek svih radnika i znat će se kojem poslodavcu radnik pripada.

Oporba: Potreban bolji inspekcijski nadzor, Ružić: Pokazala se djelotvornost inspektorata

Ministar je naglasio kako je Vlada jedna od rijetkih u EU-u koja se ovako konkretno bavi neprijavljenim radom, a HDZ-ova Majda Burić dodala kako su i prijašnje vlade mogle riješiti to pitanje, ali nisu. U HDZ-u pozitivnim ocjenjuju uvođenje većih novčanih kazni, kao i skraćivanje roka za brisanje poslodavaca s tzv. crne liste, čime se, navode, štite radnici i njihova prava, ali i pošteni poslodavci.

Za Božu Petrova (Most) sve je rečeno iz redova vladajućih poput "basne ili bajke". 

- Namećete 400 posto više poreze paušalcima i dolazite ovdje kao zaštitnici rada, poručio je.

Njegov stranački kolega Miro Bulj te nezavisni Josip Jurčević prozvali su Vladu zbog "zamjene stanovništva", a HDZ-ovce za osnivanje agencija za posredovanje u zapošljavanju stranih radnika i profit koji ostvaruju na uvozu strane radne snage, što je ministar ocijenio "folklorom".

- Mi agencije ne potičemo, dapače, ograničavamo sve naše poticaje izravno na korisnike. Nemojte mene i ovu Vladu prozivati za odljev stanovništva jer ako itko radi na vraćanju Hrvata na njihova ognjišta, onda je to ova Vlada, uzvratio je ministar.

- Zašto idemo u hitni postupak, upitala je Anka Mrak-Taritaš, zastupnica GLAS-a. "Zato", nastavila je, "što su i Ministarstvo i Vlada do sada spavali."

- Govorite o stranim radnicima, a zaboravljate da najveći broj ikad domaćih radnika radi u Hrvatskoj, rekao je Marin Piletić (HDZ).

SDP-ova Anita Curiš Krok naglašava potrebu boljeg inspekcijskog nadzora i pita kako se to misli realizirati kada inspektora nema dovoljno.

- Na današnji dan je 707 poslodavaca na crnoj listi. Nije riječ samo o poslodavcima koji zapošljavanju strane radnike, imamo tu i neke javne tvrtke, a do sada se pokazala iznimna djelotvornost Državnog inspektorata, rekao je ministar.

Jelena Miloš (Možemo!) pitala je hoće li prihvatiti njihov prijedlog da se sankcije za neprijavljeni rad ne određuju u fiksnom iznosu, nego po visini prihoda u određenom postotku jer, objasnila je, ovako nisu u ravnopravnom položaju mali obrtnici i "veliki igrači".

- Razgovarali smo o tome sa socijalnim partnerima i u ovom trenutku ne bismo prihvatili taj prijedlog, mali poslodavci su sami pristali na to, ali ćemo svakako u budućim analizama uzeti u razmatranje ponovno takav prijedlog, odgovorio je Ružić.

Zastupnici podržali borbu protiv rada na crno, a oporba upozorila na manjak inspektora

Saborski zastupnici su tijekom rasprave o izmjenama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada istaknuli važnost borbe protiv rada na crno, pri čemu je dio oporbe upozoravao na problem nedovoljnog broja inspektora rada u Državnom inspektoratu, a HDZ ističe da se zakonom jača pozicija radnika.

- SDP podržava svaku ozbiljnu borbu rada protiv rada na crno, ali smatra da izmjene ne predstavljaju ozbiljan iskorak u zaštiti samih radnika. Ključni problem nije nedostatak zakonskih odredbi, nego nedostatak same provedbe, rekla je Irena Dragić (Klub SDP-a) te upozorila da provedba zakona ovisi o Državnom inspektoratu, koji je, kaže, najslabija karika.

- Ako se želi postići stvarno suzbijanje neprijavljenog rada, Državni inspektorat mora proći ozbiljnu reorganizaciju i modernizaciju, poručila je.

Smatra i da se Državni inspektorat često fokusira na male poduzetnike, obrtnike i ugostitelje, dok veliki sustavi, u kojima se neprijavljeni rad može pojavljivati u sofisticiranijim oblicima, ostaju manje nadzirani.

Dragić smatra i da Vlada izmjenama zakona priznaje da je u provedbi bilo velikih problema, ali nije ponudila cjelovitu procjenu učinka Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada iz 2023.

Šimpraga (SDSS): U Državnom inspektoratu samo 96 inspektora rada

I Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) upozorila je da rad na crno nije sitni prekršaj, već sustavno uskraćivanje ljudskog dostojanstva, jer radnik koji radi bez prijave nema mirovinsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu i slično.

Navela je i kako podaci Državnog inspektorata pokazuju da je od donošenja Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada iz 2023. do kraja prošle godine doneseno 1197 rješenja, pronađeno je gotovo 2000 radnika koji su radili bez prijave, a od toga je čak 911 državljana trećih zemalja.

Pozdravila je što se izmjenama Zakona uvodi pretpostavka rada do punog radnog vremena za radnike koji su već prijavljeni kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu, što se uvode strože sankcije za recidiviste, tj. poslodavce koji su uhvaćeni u neprijavljenom radu treći i svaki idući put u roku od tri godine, kao i to da se rok ostanka na crnoj listi poslodavaca skraćuje s dosadašnjih šest godina na jednu godinu, uz mogućnost ranijeg brisanja s liste uplatom naloženog iznosa i drugo.

No upozorila je na problem nedostatka ljudi koji će ga provoditi jer je, prema podacima od 1. travnja, u Državnom inspektoratu na poslovima inspektora rada bilo zaposleno samo njih 96, što je 64 posto od sistematiziranih radnih mjesta.

Pozdravivši izmjene Zakona i Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) upozorio je da neprijavljivanje radnika i rada ima katastrofalne učinke za društvo u cjelini. Smatra da u predloženom Zakonu nedostaje rješavanje pitanja tvrtki kojima se pojedine osobe služe samo privremeno, nakupe u njima dugove, pa i dugove za javna davanja ili doprinose, a zatim ih ugase i otvore nove u kojima opet iznova gledamo isti scenarij.

Burić (HDZ): Zakonom se dugoročno jača pozicija radnika

Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) smatra da "siva ekonomija" neće nestati zato što je Vlada misli pobijediti kaznama.

- Ona se smanjuje u trenutku kada običan čovjek procijeni da je moguće biti pošten i živjeti od svog rada, a to im vi onemogućujete, poručio je.

Smatra da u našoj zemlji nije problem mali poduzetnik koji pokušava ostati u legalnom sustavu, nego je problem država koja "pretvara legalni rad u luksuz".

Majda Burić (Klub HDZ-a) rekla je da se predloženim Zakonom uvodi red i šalje vrlo jasna poruka da je rad na crno neprihvatljiv i loš - kako za radnika, tako i za poslodavca, tržište rada, mirovinski i zdravstveni sustav te ekonomiju i gospodarstvo.

Istaknula je da se izmjenama Zakona povećavaju novčane kazne za prekršitelje, čak i do 15.000 eura za platforme. Također, rok ostanka na crnoj listi poslodavaca skraćuje se s dosadašnjih šest godina na jednu godinu. Uz to, poslodavac koji je na crnoj listi ne može se koristiti mjerama aktivne politike zapošljavanja niti može zapošljavati stranu radnu snagu.

- Ovim Zakonom se dugoročno jača pozicija radnika, istaknula je.