13:36 / 27.05.2021.

Autor: V.K./HRT/Hina

Sabor: Građani se u 2020. najviše žalili na pravosuđe

Sjednica Hrvatskog sabora

Sjednica Hrvatskog sabora

Foto: Luka Stanzl / PIXSELL

Najveći broj pritužbi građana saborskom Odboru za predstavke i pritužbe odnosio se u prošloj godini na sporost sudova, a epidemija koronavirusa povećala je broj pritužbi vezanih uz mirovinsko, socijalno i zdravstveno osiguranje, navedeno je u izvješću saborskog Odbora za 2020.




O izvješću saborskog Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. izvijestila je u Hrvatskom saboru predsjednica Odbora Ivana Posavec Krivec (SDP).

Odbor za predstavke i pritužbe u prošloj godini zaprimio je ukupno 190 pisanih predstavki i pritužbi građana, a najviše njih se odnosilo na područje pravosuđa i uprave (85), na stambenu, komunalnu i imovinskopravnu problematiku (47), te problematiku vezanu za zdravstvo, socijalu i zaštitu obitelj (28), kazala je Posavec Krivec .

Najveći problemi u pravosuđu su dugotrajnost sudskih postupaka, te nezadovoljstvo radom sudaca i postupanjem policijskih službenika.

Građane muči i sporost stambenog zbrinjavanja, nezakonita gradnja, komunalni problemi, a u zdravstvu duge liste čekanja te posebice u dobra epidemije nemogućnost ostvarivanja prva na zdravstvu zaštiti te narudžbe preko telefona.

Iako je ukupan broj pritužbi bio za 21 manji nego godinu ranije ne može se reći da se stanje u društvu popravilo, ustvrdila je Posavce Krivec. Za pojedine predmete zaprimljeno je i do 16 požurnica, što svjedoči o neefikasnosti i zastoju u radu određenih državnih institucija, navela je.

Ili više ne postoji potreba za pritužbama odbora jer se stanje u društvu popravlja, ili su građani izgubili vjeru u institucije, ili je moguć razlog pada pritužbi da građani nisu upoznati s institutom pritužbi putem Odbora, ustvrdila je Anja Šimpraga (SDSS).

Marija Selak Raspudić (Most) smatra da možda treba razmisliti o promjeni koncepta rada Odbora, jer, ocijenila je, više služi kao skretničar nego kao netko tko konkretno pomaže građanima.

Služi kao rame za plakanje, njemu se obraćaju građani koji su iscrpili sve mogućnosti i izgubili nadu u institucije, dodao je Domagoj Hajduković (SDP).

Posavec Krivec složila se da su poslovničke mogućnosti Odbora ograničene i ne daju mu mogućnost da rješava probleme već da ih samo prosljeđuje na druge adrese . Bilo bi odgovornije kada bi za šutnju institucija imali nekakve kazne, kazala je.

Rad Odbora trebao bi biti i vidljiviji građanima , istaknuli su Davor Ivo Stier (HDZ) i Marin Miletić (Most). Znaju li građani uopće za taj Odbor, upitao je Miletić.

Vilim Matula (Možemo) kaže da bi ljudima u njihovom jadu i muci trebala pomoći i javna televizija, dajući im prostora da u programu iznose svoje probleme.

Dalija Orešković (Centar) ocijenila je, pak, da država, u kojoj Odbor mora slati po 16 požurnica državnim institucijama kako bi dobio odgovore na pritužbe građana, pokazuje prezir prema svojim građanima.

Sabor: Agenciji za ugljikovodike veće ovlasti

Prijedlogom izmjena Zakona o osnivanju agencije za ugljkovodike, koji je raspravljen u četvrtak u Hrvatskom saboru, povećat će se ovlasti Agencije i uskladiti njezine aktivnosti vezane uz istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i podzemno skladištenje plina.

Dodatno će se proširiti njezino sudjelovanje u postupku izmjena prostornih planova te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva, rekao je državni tajnik za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić.

Treba produljiti rokove za dostavu izvješća Vladi, jer postavljeni rokovi nisu realni s obzirom na to da godišnji financijski izvještaji, koji su sastavni dio izvješća o radu Agencije, nisu dostupni do 31. siječnja svake godine.

Uzimajući u obzir cjelokupnu proceduru predaje izvješća Vladi, gotovo je nemoguće u propisanom roku ispuniti zakonsku obvezu. Izmjenom zakona postići će se usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave tako da će se u pojedinoj odredbi brisati riječ središnjeg, stoji u obrazloženju zakonskog prijedloga.

Milatić je rekao da Hrvatska iz domaćih izvora proizvodi samo 18 posto potrebnih količina nafte, stoga nastoji pronaći nove izvore. Logika je kod proizvodnje obnovljivih izvora energije da se nadomješta razlika između tržišne i proizvodne cijene, kako bi se održala rentabilnost.

Anka Mrak-Taritaš (Klub Centar-Glas) rekla je da Agencija, kao izvršno tijelo Vlade, treba upravljati resursima i voditi računa o njima, jer ako ona ne zna gdje su potencijali za istraživanje i eksploataciju, onda to ne može znati nitko drugi.

Vesna Vučemilović (Klub Domovinskog pokreta) drži kako bi trebalo sačuvati zalihe ugljikovodika kao sirovinu za organsku kemijsku industriju. Upitala je gdje je Hrvatska kada je riječ o korištenju solarnih panela, zauzevši se za osnaživanje malih proizvođača električne energije i energetskog zadrugarstva kao i izgradnju hidroelektrana i reindustrijalizaciju zemlje.

Ante Deur (Klub HDZ-a) najavio je podršku zakonskim izmjenama naglasivši kako su istraživanje i eksploatacija ugljikovodika snažan poticaj razvoju industrije i pratećih djelatnosti kao i gospodarskom rastu.

U Hrvatskoj postoji 60 eksploatacijskih polja, 57 na kopnu i tri na moru. Agencija je od izuzetne važnosti jer osigurava optimalno gospodarenje ugljikovodicima, zalihama naftnih derivata kao i geotermalnim izvorima, istaknuo je Deur.

Branko Grčić (Klub SDP-a) naglasio je obvezu investitora kod saniranja napuštenih bušotina nakon završene eksploatacije, upitavši je li sanirana platforma Ivana D koja je nedavno potonula i postoji li opasnost za okoliš?

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!