Obuljen Koržinek: Natječaji za financiranje u kulturi najkasnije do 1. listopada

Zagreb, 6. srpnja 2022. (Hina)

ZAGREB, 6. srpnja 2022. (Hina) - Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u srijedu je u Hrvatskom saboru predstavila konačni prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, po kojem bi se natječaji za financiranje u kulturi trebali raspisati najkasnije do 1. listopada.

- Najkasnije do 1. listopada se mora raspisati natječaj za sljedeću godinu, mora biti otvoren najmanje 30 dana i a rezultati se moraju objaviti najkasnije 60 dana nakon što se usvoji proračun jedinice lokalne samouprave, rekla je Obuljen Koržinek. Smatra kako će to doprinijeti stvaranju sigurnosti među kulturnim djelatnicima jer je jako, kako je kazala, teško raditi ako "nemate saznanja koja će vam sredstva biti odobrena". Stoga su uveli i zakonsku mogućnost i precizirali višegodišnje financiranje.

Obuljen Koržinek rekla je da se zakonom, među inim, definira financiranje javnih ustanova u kulturi, dodjela prostora za rad, osnivanje i uloga kulturnih vijeća te se uređuje rad nacionalnog vijeća za kulturu kao i pitanje donošenja odluka o financijskim sredstvima.

Dok su vladajući i dio oporbe pozdravili prijedlog tog zakona, dio oporbe upozoravao je na članke zakona vezane uz dodjelu nekretnina, način izbora članova kulturnih i upravnih vijeća, koja su, upozoravaju, biraju po željama izvršne vlasti i sl.

Obuljen Koržinek: Nije bilo smjenjivanja ljudi prije kraja mandata

Boška Ban Vlahek (Klub SDP-a) kazala je kako postoji opsežan historijat spornih diskrecijskih odluka ministara i gradonačelnika i imenovanja ravnatelja ustanova preko političke veze. "Vjeruje li itko da je bez nje moguće postati ravnateljem bilo čega?, upitala je. Na to joj je Obuljen Koržinek odgovorila kako u njenom mandatu nije bilo smjenjivanja ljudi prije kraja mandata.

- Nema smjena, nema ostavki, nema skandala, nema smjenjivanja ljudi u mom mandatu prije kraja mandata. Niko. Jedna jedina osoba u jednoj ustanovi koja je nažalost protiv koje su pokrenuti postupci, poručila je.

Obuljen Koržinek negirala je i ocjenu Ban Vlahek da sredstva dobivaju umjetnici koji se dodvoravaju vlasti. "Ma koji to umjetnik se dodvorava vlasti? Koji se umjetnik dodvorava vlasti ili se mora dodvoravat vlasti?" upitala je.

Nino Raspudić (Klub Mosta) upozorio je da će se nekretnine moći dodjeljivati projektima od posebnog značaja, a što je od posebnog značaja to će određivati vladajući i ministarstvo po nepoznatim kriterijima. Drži i da kulturna vijeća ovim prijedlogom zakona postaju dekorativna, odnosno savjetodavna a odluke donosi netko drugi. Na to mu je ministrica Obuljen Koržinek odgovorila da su kulturna vijeća bila savjetodavna i to sada te se tu ništa nije mijenjalo.

Ocjenjujući kako se ovim prijedlogom zakona u suštini ne mijenja ništa, Zlatko Hasanbegović (Klub Domovinskog pokreta) smatra da se on isključivo donosi kako bi ministrica i gradonačelnici mogli državne nekretnine dodjeljivali neposrednom pogodbom i bez natječaja u zakup pravnoj osobi čija je djelatnost "posebnog interesa za kulturni razvitak", a sve temeljem nepostojećih kriterija koji će naknadno urediti vlada.

I Urša Raukar Gamulin (Klub zeleno-lijevog bloka) navela je kako zaposleni u kulturnom sektoru gotovo unisono tvrde da ovaj zakon ne donosi potrebnu bitnu promjenu ili bar ne onakvu kakva je kulturnom sustavu nužna. Najavila je da će amandmane kojima bi se raspisivanje i provođenje natječaja za ravnatelje vrati u ingerenciju upravnih vijeća te da članove upravnog vijeća imenuje predstavničko tijelo osnivača.

- Smatramo da nije dobro da samo jedna osoba određuje i sastav upravnog vijeća i imenuje ravnatelje. To će neminovno dovesti do prevelike politizacije u upravljanju javnim ustanovama u kulturi, a naravno trebalo bi težiti potpuno suprotnom, rekla je.

Hoće li ostavka ministra Marića "zasjeniti" raspravu o opozivu ministra Beroša?

Poslijepodne će Sabor, po drugi put nakon nešto više od godinu dana, raspravljati o prijedlogu oporbenih zastupnika, ovoga puta njih 32, da se ministru zdravstva Viliju Berošu izglasa nepovjerenje, prvi put Sabor je to uradio u svibnju prošle godine. Očekuje se kako će ostavka ministra Marića u drugi plan baciti za danas najavljenu saborsku raspravu o opozivu ministra zdravstva. 

Prijedlog za Berošev opoziv u proceduru su uputile stranke lijevo-liberalnog spektra, predvođene Klubom Zeleno-lijevog bloka, tvrde da je pod njegovim vodstvom ionako zapušteno zdravstvo krenulo u rapidno propadanje.

Poručuju da ministar mora otići iz Vlade zbog slučaja Mirele Čavajde, odnosno nedostupnosti prekida trudnoće uz medicinsku indikaciju nakon 22. tjedna trudnoće.

Problem vide i u nedostupnosti prekida trudnoće na zahtjev žene do 10. tjedna od začeća, s naglaskom na priziv savjesti.

Berošu zamjeraju i "slučaj Medikol" te istragu Uskoka o poslovanju s tvrtkom Cuspis, izostanak reforme, dugove u zdravstvu, sumnjive transplantacije na KBC-u Zagreb.

Vlada je odbacila sve oporbene primjedbe na Berošev rad ocijenivši ih neutemeljenima i neosnovanima te ustvrdila da je "hrvatski zdravstveni sustav otporan i učinkovit".

Među Beroševim zaslugama navela je borbu s pandemijom, reformske mjere, kao i rezultate mjerljive sa svjetskim primjerima.

Oporba drugi put traži Berošev opoziv, prvi put je to učinila u svibnju prošle godine prozivajući ga za nagomilane probleme u zdravstvu i afere.

Ministar je tada preživio - prijedlog 41 oporbenog zastupnika da mu Sabor iskaže nepovjerenje podržalo je 57 zastupnika, 75 ih je bilo protiv, suzdržana je bila Reformistica Natalija Martinčević, članica vladajuće koalicije.