Sabor danas donosi državni proračun za 2026.

Hrvatski sabor u petak glasuje o raspravljenim točkama, među kojima i o državnom proračunu za 2026. godinu, a to se glasovanje čeka s posebnom pozornošću i zbog činjenice da je Vlada prihvatila nekoliko amandmana oporbenih zastupnika, koje dio javnosti vidi kao nove partnere većine.

Prije nego o samom proračunu, Sabor će glasovati o amandmanima na proračun i prateće financijske planove, njih oko 270, a koje je Vlada, uz izuzetak njih 15, odbila.  

Među tih 15, šest su predložili zastupnici većine, a 11 oporbeni - nezavisna Boška Ban, Dubravko Bilić i Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjevera i Klub IDS-a.

To je otvorilo pitanje kriju li se među njima i novi partneri za tanku saborsku većinu.

Signal je to i pokazatelj na koga HDZ cilja i snubi, komentirali su iz lijeve oporbe.

Iz IDS-a, koji je posebno apostrofiran, izrazili su zadovoljstvo što je Vlada prihvatila njihovih šest, od 41 amandmana koji su podnijeli. Hoće li nakon toga dignuti ruku za proračun, nisu otkrili.

Odluku o konačnom glasovanju donijet će do petka naša stranačka tijela, poručio je predsjednik IDS-a Loris Peršurić.

Vlada je prihvatila amandmane vladajućih Ivana Penave (DP), HDZ-ovih Ljubomira Kolareka i Josipa Đakića, Marijane Petir (NZ) i Željka Lackovića (Nezavisni).

Država u idućoj godini planira u svoju blagajnu uprihoditi 35, 7 milijardi eura, dok bi joj rashodi trebali biti 39,8 milijardi.

Očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, a glavni pokretač rasta BDP-a trebala biti domaća potražnja, dominantno osobna potrošnja.

U idućoj se godini očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao biti 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini.

Osim o proračunu, Sabor će glasovati i o drugim raspravljenim točkama, među kojima je o paket poreznih zakona koji uključuje dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike.

Uz ostale, mijenjaju se i Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Opći porezni zakon zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji, odnosno administrativnog rasterećenja ukidanjem pojedinih obrazaca.

Procjena je da će to ukidanje poduzetnicima donijeti rasterećenje u iznosu od 72,64 milijuna eura. Opći porezni zakon mijenja se i i zbog propisivanja izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave.

Umjesto preminulog Denisa Matića, za članicu Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Sabor bi trebao imenovati Nikolinu Moslavac.