Sabor: U dnevnom redu prijedlog o imenovanju Ivana Turudića

Hrvatski sabor u petak je u svoj dnevni red uvrstio Vladin prijedlog da se za novog glavnog državnog odvjetnika imenuje Ivan Turudić, trenutno sudac Visokog kaznenog suda.

Vlada Turudića predlaže uz objašnjenje da je njegov program za tu zahtjevnu dužnost bio najkvalitetniji.

- Na temelju programa, razgovora i onoga što smo mogli čuti od kandidata, Vladino Povjerenstvo jednoglasno je odlučilo da Vlada predloži Turudića za kandidata za budućeg glavnog državnog odvjetnika, rekao je u četvrtak premijer Plenković.

Dodao je kako je riječ o istaknutom hrvatskom sucu s velikim iskustvom u pravosuđu te da su svi članovi Povjerenstva procijenili da je njegov program bio najkvalitetniji i da je imao najuvjerljivije argumente u pogledu funkcioniranja Državnog odvjetništva.

Vladino povjerenstvo u kojem su bili premijer i sedam ministara, u srijedu je razgovaralo s četvoricom kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika: odvjetnikom Mladenom Dragičevićem, aktualnim zamjenikom glavne državne odvjetnice Emilijom Kalabrićem, Turudićem te zamjenikom Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikšom Wagnerom.

Sabor je u dnevni red uvrstio i Vladin prijedlog da na čelu Upravnog vijeća Hanfe i idućih šest godina bude Ante Žigman, da zamjenik predsjednika ostane Tomislav Ridzak, a članovi Jurica Jednačak i Antun Palarić te da Ilijanu Jeleč zamijeni Anamarija Staničić.

Ta kadrovska rješenja nisu u srijedu dobila potporu na saborskom Odboru za financije i državni proračun, za taj su prijedlog glasovala četiri člana Odbora, a isto toliko ih je bilo protiv.

Kada će Sabor o tim točkama raspravljati i glasovati, za sada, nije poznato. 

Po prvi put u povijesti Zakon o hrvatskom jeziku

Hrvatski sabor izglasao je u petak Zakon o hrvatskom jeziku kojim se po prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.

Za zakon je glasalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih a 17 protiv. Sa galerije glasanje su pratili članovi Glavnog odbora Matice hrvatske i članovi radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku a njegovo donošenje popraćeno je dugim pljeskom.

Zakonom se propisuje službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijskog savjetodavnog tijela čiji će rad biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika.

Potvrđuje se da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvatskoj i jedan od službenih jezika Europske unije, kao i to da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture.

Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj.

Uz propisivanje javne uporabe hrvatskoga jezika i njegove uporabe u obrazovanju, zakon propisuje i iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika.

Propisuje i pravila uporabe hrvatskoga standardnoga jezika u Europskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije i u međunarodnoj suradnji.

Novi zakon definira što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik, koje su posebnosti hrvatskog jezika, područje primjene hrvatskog jezika te njegovu trodiobu na tri ravnopravna narječja - čakavsko, kajkavsko i štokavsko.

Uoči glasanja o tom zakonu Davorko Vidović (Socijaldemokrati) poručio je da su članovi njegove stranke odlučili glasati suzdržano.

Nismo protiv jer je jezik nedvojbeno temeljno identitetsko uporište nacije i kulture i zaslužuje biti dio zaštićeno kulturno dobro prvog reda, ali nismo ni za jer je priprema toga važnog dokumenta napravljena tako da imamo pravo sumnjati da se njime hoće izazvati dodatne podjele, da će produbiti sukobe među jezikoslovcima a ne želimo ni da on postane alat za određivanje tko su pravi i dobri Hrvati a tko mali, škuri, crni, kazao je.

Katarina Peović (RF) ponovila je da je to totalitarni zakon koji kriminalizira dijalekte, nameće kako će se govoriti u javnom prostoru što bi moglo za posljedicu imati strah od govorenja u javnom prostoru.

Na to je Hrvoje Zekanović (HDS) ustvrdio da je taj zakon, kao i kod glasanja za podršci Ukrajini, svojevrsna demarkacijska linija u političkom smislu između vas i nas.

Jedno totalitarno su njezine izjave, reagirala je Marijana Petir (NZ) na izlaganje Peović.

Marija Selak Raspudić (Most) kazala je da njezina stranka podržava zakon ali je prozvala i ljevicu i HDZ za licemjerstvo.

Ne zna je li licemjernije slušati izmišljene razloge ljevice koja odjednom pokazuje pretjeranu skrb o hrvatskom jeziku i njegovim narječjima ili s druge strane HDZ koji se sada u predizborno vrijeme dosjetio da odjednom skrbi o tom istom identitetu a čiji ministri su odbili ranije donijeti zakon o jeziku i proglasiti godinu Marulićeve Judite, rekla je.

Uslijedilo je niz pozivanja zastupnika na povrede Poslovnika u kojima su ponovili svoje stavove za i protiv zakona, te se međusobno prozivali. 

Podignuta granica za odlazak vojnika u mirovinu

Hrvatski sabor u petak je jednoglasno izmijenio Zakon o službi u Oružanim snagama RH i podignuo dobnu granicu za odlazak vojnika i mornara u mirovinu s 45 na 50 godina života.

Određenom broju vojnika koji su primljeni na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme prema sadašnjem zakonu, djelatna vojna služba po sili zakona prestaje s navršenih 45 godina života zbog čega ne ispunjavaju uvjete za mirovinu.

Podizanjem dobne granice do navršenih 50 godina života omogućit će im se odlazak iz sustava uz ostvarivanje prava na mirovinu.

Izmijenjeni Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, službenom glasilu Republike Hrvatske.

Sabor je donio Zakon o kibernetičkoj sigurnosti kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi EU Direktiva o mjerama za visoku razinu kibernetičke sigurnosti tzv. NIS2 direktiva, koju države članice Unije moraju prenijeti najkasnije do 17. listopada 2024., dok će za samu implementaciju Zakona trebati od pet do sedam godina.

Kibernetička sigurnost: Između 600 i 700 obveznika zakona

Zakon predviđa određenu centralizaciju upravljanja tom sigurnošću, tj. transformaciju Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.

Po uzoru na talijanski model, SOA bi bila neka vrsta "mosta" koja će upravljati Nacionalnim centrom do osnivanja neke buduće agencije što će se dogoditi u tri do pet godina, najavio je Vladin predstavnik.

Iznio je i procjenu da će obveznika zakona biti između 600 i 700.

Zakon uvodi zajedničku visoku razinu mjera kibernetičke sigurnosti kakva je propisana za sve članice EU-a. Mjere trebaju biti razmjerne stupnju izloženosti pojedinog subjekta rizicima, a dužni su ih provoditi sami subjekti obveznici i to sukladno vlastitoj procjeni rizika.

Sabor je donio novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći koji će u odnosu na postojeći Zakon iz 2008. omogućiti potrebne prilagodbe novim instrumentima u provođenju razvojne suradnje, koje sadašnjim Zakonom nisu uređene, a proizlaze iz preuzetih obveza iz članstva Hrvatske u EU.

Osim toga, omogućit će se propulzivnije djelovanje u suradnji s dionicima razvojne suradnje, posebno organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom.

Sabor je u petak izmijenio i zakone o upravnoj inspekciji, o akvakulturi i o morskom ribarstvu.

Nađ: Pravosuđe ima veće probleme od načina dostave sudskih pismena

Zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ poručila je kako u resoru pravosuđa postoje važnija pitanja poput plaća, 'bijelog štrajka' sudaca i predugih sudskih postupaka, no umjesto toga, zastupnici moraju raspravljati o načinima dostave sudskih pismena sudionicima u sudskim postupcima.

- Dok je sudbena vlast skoro pa u 'lockdownu', umjesto da raspravljamo kako regulirati plaće pravosudnih dužnosnika, da ne ovise o milosti izvršne vlasti, nama se dostavlja prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena. Selo gori a baba se češlja, rekla je Nađ u petak tijekom saborske rasprave o tom zakonskom prijedlogu.

Zakonom se razrađuju dva temeljna načina dostave sudskih pismena, elektronička i fizička, pojasnila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić.

- Tako će se sudovima, državnim odvjetnicima, sudskim vještacima, javnim bilježnicima, javnopravnim tijelima i drugi pravnim osobama koji se pojavljuju kao sudionici sudskih postupaka, pismena dostavljati putem elektroničke dostave, rekla je.

Pismena će elektroničkim putem moći dobiti i fizičke osobe, kao što su stranke u postupku ili okrivljenici, ali samo na njihov zahtjev ili izričiti pristanak, dodala je državna tajnica.

Što se tiče fizičke dostave, putem pošte, kao mjesta uručenja pismena uređuje se adresa prebivališta ili boravišta.

Osim toga, propisuju se posebna pravila dostave zastupnicima primatelja pismena, što mogu biti zastupnik poslovno nesposobne osobe, stečajni upravitelj ili branitelj okrivljenika te pravila dostave u posebnim slučajevima kada se osoba nalazi u službi u vojsci, u zatvoru ili u inozemstvu.

- Jesu li to najbitnija pitanje kad se odgađaju ročišta zbog bijelog štrajka sudac', pitala je Nađ.

Zastupnik HDZ-a Krunoslav Katičić kazao je da ovaj zakon čini jedan manji dio reforme pravosuđa, koja je sveobuhvatna i ide u više smjerova.

- A što s tiče plaća sudaca, mislim da treba bolje komunicirati taj dio sudske vlasti s javnošću. To što su oni jedan dio trodiobe vlasti ne znači da mogu biti zaštićeni, da ne trebaju komunicirati i pojašnjavati svoje odluke i svoja postupanja u skladu sa svojim zakonskim ovlastima', ustvrdio je Katičić.

Hameršak još četiri godine na čelu Upravnog vijeća HMDCDR-a

Hrvatski sabor u petak je jednoglasno imenovao novo-staro Upravno vijeće Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) te odbio skinuti imunitet zastupniku Nikoli Grmoji (Most).

Dosadašnjeg predsjednika i potpredsjednika Upravnog vijeća Centra Filipa Hameršaka i Ivicu Poljička, kojima mandat istječe 31. siječnja, na te je dužnosti imenovao na još četiri godine. Umjesto Miroslava Akmadže, za članicu Vijeća imenovao je Silviju Babić.

Sabor je prihvatio prijedlog svog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) i odbio zahtjev privatne tužiteljice da skine imunitet, odnosno odobri pokretanje kaznenog postupka protiv Nikole Grmoje (Most) zbog kaznenog djela klevete.

Skidanje imuniteta tražila je Dragana Kukoleča, vijećnica u Glini, zbog Grmojine objave na društvenoj mreži od prije godinu dana u kojoj je proziva da je koristila sliku razrušene kuće Vasilja Kukoleče kako bi vrlo vjerojatno ostvarila neku financijsku korist jer je uz sliku objavila i vlastiti broj žiro-računa.

Tužiteljica tvrdi kako je Grmoja bio svjestan da navedeno nije istina i da je unatoč tome to prenio većem broju osoba putem društvene mreže.

MIP ne udovoljava zahtjevima privatnih tužitelja da se zastupniku skine imunitet kako bi ih mogli tužiti, žele li to učiniti, tužitelji moraju čekati kraj mandata, s tim da dok zastupniku traje imunitet ne teče zastarni rok.

Vlada prihvatila Hajdukovićev amandman

Hrvatski sabor, ipak će, i dalje jednom godišnje dobivati izvješće o međunarodnoj razvojnoj suradnji Republike Hrvatske, rezultat je to činjenice da je Vlada prihvatila takav zahtjev zastupnika Domagoja Hajdukovića (SD).

Ugodno sam iznenađen, dobro je da, ako već ne postavljamo novi standard transparentnosti, onda barem ostanemo na starom, rekao je zastupnik u saborskom izjašnjavanju o amandmanima na konačan tekst novog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.

U tom zakonu nije bilo predviđeno da Sabor i ubuduće dobiva spomenuto izvješće, što je u nedavnoj raspravi o predloženom zakonu kritiziralo više oporbenih zastupnika, no samo se Hajduković odlučio amandmanom to tražiti.

S obzirom na obvezu izrade izvješća i njegovo predstavljanje Vladi, smatramo opravdanim izvještavati i Sabor o aktivnostima međunarodne razvojne suradnje, rekao je Vladin predstavnik.

Vladina predstavnica odbila je sva tri amandmana koje je na predloženi zakon o hrvatskom jeziku podnijela Katarina Peović (RF).

Jednim od njih tražila je da se briše dio članka 11. u kojemu, uz ostalo, stoji da je uz uporabu hrvatskoga standardnog jezika u neslužbenim prigodama moguća i javna uporaba narječnih idioma hrvatskoga jezika radi poticanja i uvažavanja regionalnih posebnosti.

Vladi, koja je zakon predložila, Peović spočitava da je tim člankom kriminalizirala narječne idiome, da se bori protiv vlastitog naroda i kako on govori, te poručuje da je to obilježje totalitarnih sustava.

Drugi put kad budete govorili kajkavskim ili čakavskim idiomom, bit ćete kriminalizirani po ovom zakonu koji se neće provoditi, jer se ne može provoditi, kazala je zastupnica.

Predlagala je i da se u odredbi da se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj izvode se na svim razinama na hrvatskom standardnom jeziku, izraz standardni hrvatski jezik promijeni u hrvatski jezik.

Škola mora biti mjesto u kojemu se predstavlja bogatstvo hrvatskog jezika, a ne svodi komunikacija samo na standard, argumentirala je Peović.

Vlada prihvatila Hajdukovićev amandman

Hrvatski sabor, ipak će, i dalje jednom godišnje dobivati izvješće o međunarodnoj razvojnoj suradnji Republike Hrvatske, rezultat je to činjenice da je Vlada prihvatila takav zahtjev zastupnika Domagoja Hajdukovića (SD).

Ugodno sam iznenađen, dobro je da, ako već ne postavljamo novi standard transparentnosti, onda barem ostanemo na starom, rekao je zastupnik u saborskom izjašnjavanju o amandmanima na konačan tekst novog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.

U tom zakonu nije bilo predviđeno da Sabor i ubuduće dobiva spomenuto izvješće, što je u nedavnoj raspravi o predloženom zakonu kritiziralo više oporbenih zastupnika, no samo se Hajduković odlučio amandmanom to tražiti.

S obzirom na obvezu izrade izvješća i njegovo predstavljanje Vladi, smatramo opravdanim izvještavati i Sabor o aktivnostima međunarodne razvojne suradnje, rekao je Vladin predstavnik.

Vladina predstavnica odbila je sva tri amandmana koje je na predloženi zakon o hrvatskom jeziku podnijela Katarina Peović (RF).

Jednim od njih tražila je da se briše dio članka 11. u kojemu, uz ostalo, stoji da je uz uporabu hrvatskoga standardnog jezika u neslužbenim prigodama moguća i javna uporaba narječnih idioma hrvatskoga jezika radi poticanja i uvažavanja regionalnih posebnosti.

Vladi, koja je zakon predložila, Peović spočitava da je tim člankom kriminalizirala narječne idiome, da se bori protiv vlastitog naroda i kako on govori, te poručuje da je to obilježje totalitarnih sustava.

Drugi put kad budete govorili kajkavskim ili čakavskim idiomom, bit ćete kriminalizirani po ovom zakonu koji se neće provoditi, jer se ne može provoditi, kazala je zastupnica.

Predlagala je i da se u odredbi da se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj izvode se na svim razinama na hrvatskom standardnom jeziku, izraz standardni hrvatski jezik promijeni u hrvatski jezik.

Škola mora biti mjesto u kojemu se predstavlja bogatstvo hrvatskog jezika, a ne svodi komunikacija samo na standard, argumentirala je Peović.