Sabor izmijenio zakon, profesori će moći raditi do 67. godine

Sabor je u petak većinom glasova po hitnom postupku donio izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojima se, između ostalog, redovitim profesorima, profesorima stručnih studija i znanstvenim savjetnicima u trajnom izboru omogućuje rad do 67. godine života.

Klub SDP-a predložio je zaključak kojim bi se prijedlog Zakona uputio u treće čitanje Sabora, no vladajući, njih 78, taj su prijedlog odbili. Kao i sve oporbene amandmane. Zakon je usvojen s 80 glasa 'za', 29 'protiv' i 16 suzdržanih.

Ovim izmjenama redovitim profesorima, profesorima stručnog studija i znanstvenim savjetnicima u trajnom izboru omogućuje se rad do 67. godine života. Dosad im je ugovor o radu prestajao nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, odnosno u pravilu sa 65 godina, a Vlada promjenu obrazlaže potrebom zadržavanja najviših stručnjaka u sustavu. Izmjene Zakona resorno Ministarstvo tražilo je po hitnom postupku kako bi se novo pravo moglo koristiti već u tekućoj akademskoj godini, čemu se usprotivila oporba.

Izmjenama se precizira i ograničenje mandata čelnika javnih visokih učilišta. Osoba koja je dva mandata bila rektor javnog sveučilišta ili dekan javnog fakulteta, odnosno veleučilišta, više neće moći ponovno biti izabrana na istom visokom učilištu, ni nakon stanke.

Uvode se i jasniji rokovi i postupci za imenovanje vršitelja dužnosti ako visoko učilište ne uspije izabrati rektora ili dekana.

Prethodna suglasnost Ministarstva na ustroj općih radnih mjesta na sveučilištima

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ubuduće će morati dati prethodnu suglasnost na ustroj općih radnih mjesta na sveučilištima. Vlada navodi da su dosadašnja rješenja omogućavala unos neodgovarajućih koeficijenata u centralizirani sustav obračuna plaća i stvarala rizik neopravdanog troška za državni proračun. Autonomija visokih učilišta ostaje za nastavna, suradnička i stručna radna mjesta.

Uvodi se novo radno mjesto predavača savjetnika, olakšava se i zapošljavanje nastavnika i znanstvenika koji su već prošli odgovarajući postupak izbora, a u stručna povjerenstva moći će biti uključeni profesori i znanstvenici emeritusi te nastavnici i znanstvenici u trajnom izboru koji su u mirovini.

Posebno se uređuje zapošljavanje asistenata financiranih iz projekata, a lektorima hrvatskog jezika u inozemstvu ugovor će se moći produljiti na najviše osam godina neprekidnog rada.

Promjene se odnose i na studente. Status studenta prestat će i onome tko u propisanom roku ne upiše istu ili višu godinu studija, dok se izvanrednim studentima produljuju rokovi za završetak studija. Omogućuje se i upis na stručni diplomski studij osobama koje su završile odgovarajući diplomski ili integrirani sveučilišni studij.

Za studije koji vode prema deficitarnim zanimanjima ili zanimanjima od posebnog interesa za Hrvatsku omogućit će se iznimka od uobičajenog roka za objavu natječaja za upis. Nastava na prijediplomskim i diplomskim studijima morat će početi najkasnije 31. listopada.

Zakonom se CARNet određuje kao nacionalno tijelo zaduženo za koordinaciju informatičko-informacijske infrastrukture u visokom obrazovanju i znanosti.

Odbijen SDP-ov prijedlog

Sabor je odbio SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a kojima bi ravnatelji bili dužni, u suradnji sa stručnim suradnicima, odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od saznanja o težem obliku nasilja, donijeti rješenje o privremenom udaljenju učenika počinitelja u trajanju do 15 dana.

Prihvaćeno je izvješće predsjednika Vlade o održanim sastancima Europskog vijeća u lipnju 2026.

U drugo čitanje upućen je niz zakonskih prijedloga - o gospodarenju otpadom, o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, o trgovačkim društvima, hrvatskom investicijskom računu, porezu na dohodak, o doprinosima, porezu na dobit te dodanu vrijednost.

Žustra rasprava o gospodarenju otpadom

Prethodila je žustra rasprava, posebice oko Zakona o gospodarenju otpadom.

- Odgovornost za postupanje s otpadom želite prebaciti na druge, problem koji ste stvorili vi zakonima i korumpiranim i nedjelotvornim državnim inspektoratom želite prebaciti na općine i gradove, kao i financijski teret za uklanjanje protuzakonito odloženog otpada, analize i planove sanacije, poručila je vladajućima Dušica Radojčić (Možemo!).

HDZ-ov Mislav Herman podsjetio je da je Možemo! prije pet godina obećao zatvaranje odlagališta Jakuševec, ali to nije još uvijek ispunio.

- Zakon ne predviđa da se laboratorijske analize i laboratoriji koriste u kriminalu, niste zaštitili građane koji će platiti štetu, onečišćivači dobivaju poslove saniranja, naveo je Mostov Zvonimir Troskot, pruživši podršku stanovnicima Istarske županije u prosvjedu protiv spaljivanja gospićkog otpada u Koromačnom.

- Sve maske su pale, HDZ je priznao da se Gospić nije desio slučajno, nego jer je važećim zakonom to bilo moguće, ustvrdila je Anka Mrak Taritaš (GLAS), a HDZ-ov Nikola Mažar pozvao ju je da ode u Gunju i vidi posljedice svoje sanacije.

I SDP-ov Mihael Zmajlović ocjenjuje kako je ovaj prijedlog priznanje odgovornosti za niz nelegalnih odlagališta i zagađenje zemlje, vode i okoliša. 

- Zato je SDP uputio u proceduru opoziv Vlade, dodao je.

Damir Mandić (HDZ) naglasio je kako su izmjene zakona pripremane posljednje dvije godine te da se njima, između ostalog, pojačava kontrola gospodarenja otpadom.