Jandroković na godišnjici Srebrenice: Povijesna zlodjela ne nastaju odjednom

U Zagrebu je održan komemorativni skup u povodu 31. godišnjice genocida u Srebrenici. U srpnju 1995. vojska Republike Srpske, pod vodstvom ratnog zločinca Ratka Mladića, i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni, ubili su najmanje 8372 bošnjačka muškarca i dječaka, što je najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata. Njihova žrtva i danas opominje da se takvo zlo ne smije zaboraviti i nikada više ponoviti.

Dan uoči subotnjeg pokopa još deset žrtava genocida Srebrenice u Memorijalnom centru Potočari dok se za više od 900 žrtava i dalje se traga, na komemoraciji u zagrebačkom Lisinskom, predsjednik Sabora Gordan Jandroković upozorio je da povijesna zlodjela ne nastaju odjednom, nego kada se "znakovi nasilja, mržnje i dehumanizacije ne prepoznaju na vrijeme". 

- Ona se prečesto razvijaju postupno, onda kada se na vrijeme ne prepoznaju znakovi nasilja, mržnje i dehumanizacije i kada se na njih ne reagira pravodobno, poručio je.

Zbog toga je, naglasio je, važno na vrijeme zaustaviti narative kojima se mržnja normalizira, žrtve obezvrjeđuju, a sudski utvrđene činjenice relativiziraju ili poriču.

- Mir se ne može graditi bez istine, kao što se budućnost ne može graditi uz zaborav, rekao je Jandroković, istaknuvši da su kvalitetno obrazovanje i učenje povijesnih činjenica ključni za stvaranje društva otpornog na nasilje i mržnju.

Mulić: Odgovorni su i oni iz "bijela svijeta"

Izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić upozorila je da odgovornost za Srebrenicu ne snose samo neposredni izvršitelji nego i međunarodni akteri, odnosno "svi oni iz bijela svijeta" što su, šuteći i oči zatvarajući, prelazili preko zločina i koji se nisu usudili suprotstaviti zločincima, iako su, ako već ne po mandatu koji su imali, onda po savjesti, pravu i oružju, morali biti bolji i veći ljudi, kazala je.

- To je možda najbolnije pitanje, pitanje koje se danas ponavlja pred prizorima netrpeljivosti i mržnje, vidljivih manipulacija, agresija, građanskih ratova i sukoba visokog ili niskog intenziteta, dodala je Mulić.

Naglasila je da najveću cijenu ratova uvijek plaćaju nedužni: "Najviše majke, supruge, sestre i djeca koja ostaju siročad te bezbrojni ranjeni u duši i tijelu.

- Trebamo pokazati da smo veći od zaborava, veći od nemara takozvanih svjetskih faktora, da smo naposljetku veći od naših razlika i nesuglasica te raditi na tome da osnažujemo etos humanosti, razvijamo toleranciju i solidarnost i borimo se protiv svake isključivosti i dehumanizacije. Zadaća je to svih nas.

Medved: Europski put najsigurniji je za BiH

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved nazvao je Srebrenicu "trajnom ranom" i lekcijom o posljedicama izostanka čovječnosti i zakazivanja međunarodnih mehanizama.

RH podupire europski put Bosne i Hercegovine. Činimo to jer čvrsto vjerujemo da je taj put najsigurniji za budućnost svih njezinih građana i istinski želimo da nam se susjedna i prijateljska BiH pridruži u europskoj obitelji.

Na važnost čuvanja istine i dostojanstva žrtava upozorili su i zastupnik Armin Hodžić te predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka Adis Keranović.

Amir Šečić, koji je gotovo dvadeset godina odrastao u Domu za nezbrinutu djecu u Tuzli, izgubio je 24 člana uže i šire obitelji, uključujući oca ubijenog u Srebrenici, u Lisinskom je s okupljenima podijelio svoje svjedočanstvo odrastanja u sjeni rata. 

- Mogli su uzeti sve. Ali nisu mogli uzeti sjećanje. Ono ostaje i ono je naša snaga i naša pobjeda, poručio je.

Mimohod sjećanja krenut će u petak u 20.30 sati s Trga bana Josipa Jelačića prema Zagrebačkim fontanama kod NSK-a, gdje će potom biti prikazana svjetlosna projekcija cvijeta Sjećanje.

- Okupljamo se ne zato što prošlost možemo promijeniti nego jer imamo odgovornost da ju ne zaboravimo i da iz nje izvučemo pouke koje će obrazovati i naše društvo i buduće generacije, izjavio je saborski zastupnik nacionalnih manjina Armin Hodžić.

"Srebrenica svijetom hodi"

Žrtava genocida u Srebrenici prisjetili su se večeras i Riječani. Odali su počast tradicionalnim mimohodom "Srebrenica svijetom hodi".

O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a izvijestila novinarka Ines Strilić. 

- Ispred Mosta hrvatskih branitelja okupljaju se sudionici ovogodišnjeg mimohoda "Srebrenica svijetom hodi". Organizatori su i ove godine Udruga mladih Bošnjaka i prijatelja grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Mimohod je kao i svake godine do sada, Korzom do Gata Karoline Riječke, kazala je Strilić.

Ondje su održani prigodni govori, molitva za sve žrtve genocida te je zatim u more simbolično položena 31 bijela ruža.

- Zaista imamo potrebu svake godine osvijestiti tu tugu nanovo jer bez toga zaista ne znam kakva nam se budućnost sprema. Vidimo i u svijetu što se dešava, kakve su prilike i neprilike, i zaista mir nije zagarantiran nigdje u svijetu. I naša je dužnost, a pogotovo mladih ljudi - da pamte, da se sjećaju onoga što se događalo u prošlosti kako se povijest ne bi ponavljala više nikada, nikome i nigdje, istaknula je Edvina Čehajić, predsjednica Udruge mladih Bošnjaka i prijatelja RI-PGŽ-a.

Cijeli projekt "Srebrenica svijetom hodi" započeo je u Rijeci 2011. godine kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtvu i kako bi se promicale vrijednosti poput mira i međusobnog uvažavanja i poštovanja.

Osim u Rijeci, slični mimohodi održavaju se danas i sutra i u brojnim hrvatskim i europskim gradovima.

Također sljedeći će tjedan na riječkom Korzu na postamentima biti postavljena izložba fotografija posvećena 31. obljetnici ovog strašnog genocida s porukom da se ovakvo nešto nikada ne smije ponoviti niti zaboraviti.

U Splitu mimohod za žrtve Srebrenice 1995.

Mimohodom ulicama u središtu Splita i Rivom, kojeg su ga organizirale bošnjačke udruge, obilježena je u petak navečer 31. godišnjica smaknuća više od osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici što su ih počinile srpske snage u srpnju 1995.

U mimohodu je sudjelovao i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta.

- Split pokazuje suosjećanje sa žrtvama Srebrenice koje su posljedica velikosrpske agresije, rekao je Šuta. Dodao je da je tragedija u Srebrenici prije 31 godinu jedan od najvećih pokolja u suvremenoj povijesti Europe.

Koordinator bošnjačkih udruga u splitsko- dalmatinskoj županiji Kadro Kulašin je istaknuo da je Srebrenica simbol neizmjerne ljudske patnje.

- Danas odajemo počast svima koji su izgubili živote i iskazujemo duboko poštovanje obiteljima žrtava koje, usprkos nezamislivoj boli, svojim dostojanstvom svjedoče snagu ljudskog duha. Njihova istrajnost u čuvanju sjećanja obavezuje sve nas da nikada ne zaboravimo, kazao je Kulašin.

Naglasio je da nijedna rečenica ne može umanjiti bol majki koje su izgubile sinove, supruga koje su izgubile muževe, djece koja su ostala bez očeva i obitelji koje već više od tri desetljeća nose teret boli i sjećanja.

Po njegovim riječima, sjećanje na žrtve Srebrenice nije okrenuto prošlosti iz želje za podjelama nego je izraz zajedničke odgovornosti da istina ostane sačuvana i da pravda bude temelj svakog pomirenja. Također je rekao da se sjećanjem na tragediju Srebrenice šalje poruka da se takvo što više nigdje i nikad ne dogodi.

Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitu Edin Nurkić je rekao da mimohodom, koji se četrnaestu godinu u nizu organizira u Splitu, taj grad rokazuje da prihvaća kulturu sjećanja.

Josip Matković, izaslanik župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana, istaknuo je da se u Srebrenici dogodio "strašan zločin i genocid".

- Ovu su stvari kojih se trebamo sjećati kako se one ne bi ponovile, kazao je Matković.

Sudionici mimohoda su nosili višemetarski transparent na kojem je ispisano "Mimohod 8372, 31 godina- ne zaboravi Srebrenicu." Također su nosili zastave Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sudionici mimohoda su s rive bacali ruže u more u znak pijeteta prema žrtvama Srebrenice.

Sabor minutom šutnje odao počast žrtvama genocida u Srebrenici

Minutom šutnje Hrvatski sabor u petak je odao počast žrtvama srebreničkog genocida u kojemu je prije 31 godinu vojska i policija bosanskih Srba ubila više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom UN-a.

- S obzirom na to da je danas jedna tužna godišnjica, radi se o genocidu u Srebrenici, pozivam vas da prije nego što počnemo s radom održimo minutu šutnje, pozvao je zastupnike potpredsjednik Sabora Mišel Jakšić. 

U srpnju 1995., u zaštićenoj zoni, koju je proglasilo Vijeće sigurnosti UN-a i koje su trebale štiti snage UN-a, vojska, policija i paravojne formacije bosanskih Srba počinile su jedan od najvećih zločina nakon 2. svjetskog rata u Europi.