Sabor: Besplatna pravna pomoć 2023. pružena u 29 tisuća slučajeva

Zastupnici su danas u Saboru podržali Izviješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2023. koja je pružena u više od 29 tisuća slučajeva, te o utrošku sredstava, no oporba je pri tom ocijenila kako je ta pomoć teritorijalno neujednačeno dostupna. Potom je podržan prijedlog odluke o proglašenju 14. ožujka Nacionalnim danom psihologa. 

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Besplatna pravna pomoć nedovoljno dostupna

Svrha instituta besplatne pravne pomoći jest ostvarenje jednakosti svih građana pred zakonom, osiguranje djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. Sredstva za sustav i pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se u državnom proračunu.

U 2023. godini za pruženu primarnu pravnu pomoć isplaćen je iznos od 548 757 eura, a za pružanje sekundarne pravne pomoći iznos od 254 657 eura, koji se odnosi na troškove odvjetnika, vještaka i tumača. Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora jednoglasno je podržao Izvješće, ali je na raspravi istaknuto da je besplatna pravna pomoć nedovoljno dostupna, osobito u postupcima koji nisu regulirani kao što su prekršajni postupci.

Stanovnici ruralnih područja nemaju dovoljno informacija kako ju mogu koristiti i ona je teritorijalno neujednačeno dostupna, kažu iz oporbe.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović rekla je da je u 2023. primarna pravna pomoć pružena u 29.128 slučajeva pri čemu su je najviše koristile starije osobe, žrtve nasilja ili uznemiravanja na radnom mjestu, nezaposleni, pripadnici nacionalnih manjina te osobe s invaliditetom.

- Po spolu većina korisnika bile su žene, dodala je.

Sekundarnu pravnu pomoć, koju pružaju isključivo odvjetnici, koristilo je 3258 korisnika a u najvećoj mjeri se odnosila na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, zastupanjima u sudskim postupcima te za oslobađanje od troškova sudskih postupaka.

Bahović je izvijestila i da su u 2023. za 52 posto povećali financijska sredstva za sustav bespravne pravne pomoći te je tako u toj godini ukupno isplaćeno 803.414 eura za besplatnu pravnu pomoć.

Također, kako bi se motivirali odvjetnici da što više pružaju besplatnu pravnu pomoć povećane su im naknade te su, kako bi povećali svijest u javnosti o tome da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, tiskali su 21.000 letaka i 100 plakata u cilju informiranja građana.

Građani nedovoljno upućeni

Pohvalivši nastojanja Ministarstva pravosuđa u unaprjeđenju sustava besplatne pravne pomoći, Urša Raukar Gamulin (Možemo!) upozorila je da građani i dalje često nisu svjesni mogućnosti ostvarivanja besplatne pravne pomoći niti su upoznati sa ovlaštenim pružateljima i uvjetima za dobivanje takve pomoći.

Stoga je, navela je, Pučka pravobraniteljica nadležnom ministarstvu preporučila da putem medija, promotivnih materijala i drugih prikladnih načina još više informira građane o dostupnim opcijama besplatne pravne pomoći.

Također, kaže, postoji geografska neravnomjernost pružatelja besplatne pravne pomoći jer od 53 ovlaštene udruge i pravne klinike koje pružaju takvu, njih 45 posto djeluje na području Grada Zagreba a neke županije i nemaju registrirane pružatelje primarne besplatne pravne pomoći.

I Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) kazala je da postoje velike razlike u dostupnosti besplatne pravne pomoći. Navela je da iako raste financiranje besplatne pravne pomoći, 68 posto sredstava usmjereno je na primarnu pravnu pomoć (pružaju je udruge, pravne klinike, županijska upravna tijela), dok je sekundarna (pružaju je odvjetnici pred sudovima) ostala financijski ograničena.

Napominje da su žene (66 posto) najčešći korisnici sekundarne pravne pomoći, a najviše zahtjeva odnosi se na slučajeve vezane uz razvoda, skrbništva i nasilja u obitelji.

Podrška inicijativi za proglašenje Nacionalnog dana psihologa

Saborski zastupnici jednoglasno su u petak pozdravili inicijativu da se 14. ožujka proglasi Nacionalnim danom psihologa, posebno istaknuvši potrebu destigmatizacije traženja psihološke podrške i pomoći.

Inicijativu o proglašenju 14. ožujka Nacionalnim danom psihologa pokrenula je Hrvatska psihološka komora i uputila saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku koji ju je podržao i predložio Saboru.

- Proglašenjem Nacionalnog danom psihologa želi se istaknuti važnost psihologa i brige o mentalnom zdravlju, popularizirati psihologija te istaknuti važnost prevencije mentalnih teškoća. Također želi se podići svijest javnosti o potrebi destigmatizacije traženja psihološke podrške i pomoći te istaknuti uloga psihologa u pružanju pomoći stanovništvu, osobito u vremenima kriza, navela je u ime predlagatelja Ljubica Lukačić (HDZ).

Datum 14. ožujka, dodala je, izabran je jer je 2003. godine Hrvatski sabor donio prvi Zakon o psihološkoj djelatnosti kojim su psiholozi postali regulirana profesija.

- Ovo može biti korak naprijed jer kao društvo možemo ukazati koliko je važan doprinos psihologa za mentalno zdravlje cijelog društva, posebno djece i mladih, kazao je Marin Miletić (Most) založivši se za zapošljavanje psihologa u svakoj školi u Hrvatskoj.

Psiholozi su potrebni svugdje gdje su ljudi, istaknula je Urša Raukar Gamulin (Možemo!). Neophodni su u bolnicama i klinikama, u vrtićima, školama i fakultetima, u centrima za socijalnu skrb, u pravosuđu itd, nabrojala je.

No, Raukar Gamulin smatra da bi se taj dan trebao nazvati Nacionalnim danom psihologa i psihologinja zbog jednakosti, ali i činjenice da je znatno veći broj žena u tom pozivu. Inzistiramo da naziv tog dana bude ili Dan psihologinja i psihologa ili Dan psihološke pomoći, rekla je.

Značaj uloge psihologa za očuvanje mentalnog zdravlja društva istaknule su također Irena Dragić (SDP) i Marijana Puljak (Centar).

- Proglašenje nacionalnog dana nije samo simboličan čin već i prilika da otvoreno i bez srama govorimo o mentalnom zdravlju, da pošaljemo poruku da tražiti pomoć nije slabost već hrabrost, da podignemo svijet i uklonimo stigmu s onih kojima je psihološka i psihijatrijska pomoć potrebna, kazala je Puljak.

Željko Glavić (HDZ) posebno je ukazao na ulogu psihologa u kliničkoj medicini. U bolnicama, kako je naveo, nezamislivo je liječenje niza bolesti, a da u timu ne bude i psiholog.

Idući je tjedan predviđen za terenske aktivnosti zastupnika, stoga Hrvatski sabor u prvom tjednu ožujka neće zasjedati.