22:56 / 23.10.2019.

Autor: T.V./Hina

Sabor o cestama, poštanskim uslugama i slobodnim zonama

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Hrvatski sabor danas je raspravljao o izmjenama dva zakonska prijedloga, o cestama i o poštanskim uslugama, a raspravit će i izvješće o poslovanju slobodnih zona u 2018.
Hrvatski sabor raspravljao je o izmjenama dva zakonska prijedloga,  o cestama i o poštanskim uslugama, a raspravio je i izvješće o poslovanju slobodnih zona u 2018. godini.

Izmjenama Zakona o cestama on se usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave kojim se pojedini  poslovi iz nadležnosti ureda državne uprave povjeravaju tijelima županija, dok se izmjenama zakona o poštanskim uslugama zakonodavstvo  Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije.

Usklađivanjem zakonodavstva s EU smanjit će se neopravdane razlike u cijenama prekogranične dostave paketa, osobito u udaljenim i rijetko naseljenim područjima, navode predlagatelji.

Saborski zastupnici su raspravili i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Hrvatskoj u 2018. godini. U  2018. godini u Hrvatskoj je poslovalo osam slobodnih zona u kojim je ukupno poslovalo 89 korisnika (3,26 posto manje nego u 2017. godini)  a bilo zaposleno 2.885 radnika.

Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona u 2018. iznosili su 1,9 milijardu kuna što je za 9,32% više nego prethodne godine, uz dobit od 150 milijuna kuna ili za 35,74% više nego u prethodnom razdoblju. Ukupan izvoz svih korisnika slobodnih zona u 2018., uključujući i isporuku dobara na tržište EU-a, iznosio je milijardu kuna.

Saborski zastupnici zaključili su kako su slobodne zone u Hrvatskoj, unatoč padu interesa za rad u njima, one i dalje potrebne. SDP-ov zastupnik Arsen Bauk ustvrdio je kako je i sabornica postala slobodna zona aludirajući na njezino iznajmljivanje za kongres Europske pučke stranke.

Ulaskom u Europsku uniju postali smo dio unutarnjeg europskog tržišta pa su slobodne zone prestale biti atraktivne za poduzetnike koji posluju s EU, no ipak su i dalje interesantne za one koji posluju s trećim zemljama, rekao je Žarko Tušek (HDZ).

- Unatoč padu broja korisnika, one imaju svoj potencijal, istaknuo je Tušek dodavši da takvu ponudu treba održati sve dok netko unutar tih zona posluje i ostvaruje gospodarski interes.

Sličnog je stajališta i Saša Đujić (SDP) koji kaže da će tržište pokazati kada više neće biti potrebne.

Rasprava o slobodnim zonama potaknula je Arsena Bauka (SDP) da ustvrdi kako je i sabornica postala slobodna zona.

- Kada vladajuća stranka iznajmi sabornicu za sastanak platit će 42.000 kuna, a kada oporbeni zastupnik u sabornici na laptop stavi naljepnicu platit će 86.000 kuna, rekao je Bauk te ocijenio kako je i veći skandal proglasiti sabornicu uredskom prostorijom nego istu kao uredski prostor iznajmiti.

Pošta od lokalnih jedinica traži da sufinanciraju rad nekih ureda ili ih zatvara

Oporbeni saborski zastupnici poručili su u četvrtak kako se poštanski uredi ne smiju zatvarati želi li se osigurati ravnomjeran razvoj države, te upozorili kako Hrvatska pošta, "pod krinkom isplativosti", traži od lokalnih jedinica sufinanciranje rada nekih ureda ili njihovo zatvaranje.

- Na području Samobora Hrvatska pošta već deset godina pokušava zatvoriti jedan ured, grad mora godišnje davati skoro 300 tisuća kuna da se ured ne zatvori, rekao je samoborski gradonačelnik Krešo Beljak (HSS) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o poštanskim uslugama.

Na istu praksu upozorava i SDP-ov Alen Prelec, načelnik Brdovca, koji kaže da je i od njega traženo sufinanciranje rada pošte.

Beljak od Vladina predstavnika traži odgovor koliko će se još poštanskih ureda ukinuti, radi li se na fondu solidarnosti iz kojega bi se financirali uredi na 'neisplativim' područjima. Ako ćemo gledati samo ekonomsku logiku, zatvorit ćemo 80 do 90 posto ureda, rekao je Beljak, naglašavajući kako je naselje bez pošte, škole osuđeno na izumiranje.

Ne planira se zatvaranje ureda

Državni tajnik u Ministarstvu prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić šalje umirujuće poruke i kaže da u Hrvatskoj ima 1016 poštanskih ureda, da ih po svim analizama treba 700, ali da nije u planu da će se bilo koji zatvarati.

Zatvaraju se uredi, ali pada i kvaliteta poštanskih usluga, upozorava oporba.

Zagrebačko naselje Špansko ima 40 do 50 tisuća stanovnika, a godinama je imalo jedan poštanski ured u kojem se po sat vremena moralo čekati, naveo je Marko Sladoljev (Most), a Davor Vlaović (HSS) upozorava da će paket koji naručite iz Berlina prije će doći u Hrvatsku, nego iz grada u selo, jer tamo poštar dolazi jednom ili dvaput tjedno.

Poštanski uredi pretvoreni u trafike

Poštanski su se uredi pretvorili u trafike, sve se manje bave poštanskim uslugama, dodaje Emil Daus (IDS), a Saša Đuić (SDP) tvrdi da u Novom Vinodolskom pošta kasni po 10 do 15 dana, a neka se i zagubi.

Gordan Maras (SDP) zapitao je kako je moguće da je Hrvatska pošta devet mjeseci naplaćivala nešto na što nije imala pravo. Pošta je, ako ste naručili neki mali paket preko e-trgovine u Hrvatsku, naplaćivala 4,50 kuna po uručenju, a to nije smjela raditi, rekao je Maras, kojega zanima i postoji li kazna za odgovorne u pošti koji su to trebali, a nisu primijetili. 

Izmjenama zakona o poštanskim uslugama hrvatsko se zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU, čime se kane smanjiti neopravdane razlike u cijenama prekogranične dostave paketa, osobito u udaljenim i rijetko naseljenim područjima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!