Zrinušić: Dizanje neoporezivog iznosa uzdržavanih osoba za 93 tisuće osoba

Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama dvaju zakona vezanih za poreze, izmjenama Zakona o porezu na dohodak povećava se neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba s 15.000 na 24.000 kuna godišnje.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić kazao je u četvrtak da će se povećanjem neoporezivog iznosa primitaka uzdržavanih osoba s 15.000 na 24.000 kuna godišnje obuhvatiti 93 tisuće osoba.

Trenutno je oko milijun uzdržavanih članova obitelji a podizanjem praga na 24 tisuće kuna taj broj povećava se za 93 tisuće osoba, kazao je Zrinušić predstavljajući u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o porezu na dohodak.

Mlađih od 18 godina uzdržavanih osoba trenutno je 579 tisuća a starijih od 18 godina 212 tisuća, dok je umirovljenika 22 tisuće a nakon povećanja praga broj umirovljenika se penje na 70 tisuća kao uzdržavanih osoba. Procjena fiskalnog učinka je 246 milijuna kuna, dodao je.

Iznos od 24 tisuće kuna je razuman, iskomuniciran je sa Studentskim zborom i drugim udrugama i dio je paketa mjera u cilju poreznog rasterećenja , istaknuo je Zrinušić.

Zrinušić pritom podsjeća kako mladi do 25 godina uopće ne plaćaju porez na dohodak što znači da će oni od 1. siječanja sljedeće godine moći zarađivati 72.000 kuna godišnje a da ne budu u poreznim škarama.

Za povećanje osobnog odbitka sa 4.000 na 5.000 kuna, što predlaže SDP, Zrinušić je rekao da bi utjecalo na lokalne jedinice čiji je to prihod, a uštede bi ostvarilo tek manji broj obveznika.

Podizanjem osobnog odbitka na 5000 kuna, prema simulacijama, 588 tisuća ne bi ostvarilo nikakvu uštedu, a 573 tisuća ostvarilo bi između 200 i 300 kuna uštede.

S druga strane 100 kuna podizanja osobnog odbitka predstavlja 240 milijuna kuna manje prihoda za financiranje lokalnih jedinica, što znači da bi 1000 kuna značilo 2,4 milijarde kuna prihoda manje, naveo je.

Predloženim zakonskim izmjenama predlaže se i rasterećenje u pogledu postojećeg oporezivanja proizvođača električne energije fizičkih osoba. U tom smislu, fizičke osobe kao korisnici postrojenja za samoopskrbu obveznici su poreza na dohodak ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od 10.000 kuna.

Daus: Neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba povećati na 30.000 kuna

Saborski zastupnici HDZ-a pohvalili su Vladin prijedlog da se neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba poveća sa 15.000 na 24.000 kuna godišnje, to je pohvalila i oporba, ali i poručila da to s obzirom na inflaciju, nije dovoljno i predlaže povećanje na 30 tisuća kuna.

Dobro je da se iznos dignuo na 24.000 kuna, ali predlažemo da se razmisli da zbog inflacije taj iznos bude 30.000 kuna, kazao je Emil Daus (IDS) uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona o porezu na dohodak.

I Vesna Vučemilović (HS) pozdravlja predloženo povećanje neoporezivog iznosa primitaka uzdržavanih osoba, no drži da je cijeli hrvatski porezni sustav duboko nepravedan.

Državni proračun najviše puni PDV, kao najnepravedniji porez koji jednako plaćaju bakica u Komletincima s mirovinom od 1.500 kuna i netko s plaćom od 20 30 tisuća kuna, kazala je zastupnica, ističući kako je potrebno uvesti porez koji će biti pravedniji.

Kad je riječ o PDV-u, Daus drži kako je vrijeme da se razmotri ideja da jedan posto PDV-a ostaje općinama, gradovima i županija, makar se dio regulirao namjenski.

Grbin: Osobni odbitak povećati sa 4.000 na 5.000 kuna

Peđa Grbin (SDP) ustvrdio je kako je predloženi zakon bio prilika da Vlada napraviti iskorak u korist građana, ali da to nije napravila. Najavljuje kako će SDP i dalje ustrajati na prijedlogu da se osobni odbitak poveća sa 4.000 na 5.000 kuna.

Bitku s inflacijom gubimo, povećanjem osobnog odbitaka osigurali bismo da ljudima, kad prime plaću, ostane više novca i da se tako nose s inflacijom, dodao je.

I Božo Petrov (Most) ističe kako je Zakon o potezu na dohodak najbolji alat koji građanima daje mogućnost da imaju veća mjesečna primanja i da se lakše mogu nositi sa krizama. Jedna takva kriza traje danas, cijene osnovnih namirnica rastu preko 30, 40 posto, komunalna davanja u nekim jedinicama i do 300 posto, u takvim prilikama nije vrijeme za kozmetičke izmjene, izjavio je.

Mandarić (HDZ): Još jedna Vladina intervencija u porezni sustav u korist građana

Vladin prijedlog hvali HDZ-ov zastupnik Marin Mandarić.

- Ovo je još jedna intervencija u porezni sustav u korist građana, radovat će se građani koji rade preko student servisa, sezonski radnici, roditelji koji takve osobe imaju na poreznim karticama, naglasio je, tumačeći kako je Vlada prepoznala potrebu i podiže pragove.

Lalovac: Porezni sustav je došao do limita, mora se redefinirati

Saborski zastupnik Boris Lalovac (SDP) ocijenio je da je postojeći sustav poreza, uspostavljen 90-ih godina prošlog stoljeća, došao do svog limita i da mora ići u redefiniciju.

- Želimo li napraviti prave iskorake, Hrvatska od 2023. do 2030. mora ući u potpuno novu fazu razvoja i ne ovisiti o tome hoće li nešto biti 24.000 ili 30.000 kuna, rekao je Lalovac u raspravi o Vladinu prijedlogu da se neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba sa 15.000 kuna poveća na 24.000 kuna, odnosno na 30.000 kuna kako su predlagali pojedini zastupnici.

To povećanje, uređeno kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak, pozdravili su i vladajući i oporba iz koje poručuju da treba puno hrabrije krenuti u pravu i ozbiljnu reformu poreznog, ali i drugih sustava.

- Treba pokrenuti reforme koje će smanjiti rashodovnu stranu proračuna, kaže Marijana Puljak (Centar).

Komentirajući navode da će predložene izmjene dovesti do smanjenja prihoda u proračunima gradova i općina od 253 milijuna kuna, poručila je da neutraliziranje tog učinka ne smije ići kompenzacijskim mjerama iz državnog proračuna, već isključivo racionalizacijom glomaznog sektora.

- Imamo 3,8 milijuna stanovnika, ne možemo izdržati 556 općina i gradova i 20 županija, rekla je zastupnica.

Povećanjem neoporezivog iznosa primitaka uzdržavanih osoba zadovoljna je i Dragana Jeckov (SDSS) koja istodobno, iz perspektive gradova i općina, izražava bojazan zbog smanjenja prihoda u proračunima.

- Time će se posredno utjecati i na same građane i na ono što im lokalne jedinice pružaju, kazala je te ocijenila kako bi povećanje cenzusa na 30. 000 kuna za jedinice godišnje značilo 453 milijuna kuna manje, što bi bilo pogubno.

Silvano Hrelja (HSU) napominje kako predložene zakonske izmjene znače dobrobit i za umirovljenike. Svi koji primaju ispod 2.000 kuna mjesečno mogu biti olakšica sinovima, kćerima koji su zaposleni i koji o njima brinu, objasnio je.

Izmjenama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, obvezat će se digitalne platforme da Poreznu upravu izvješćuju o aktivnostima na računima svojih korisnika.

Cilj je obuhvatiti primitke koji se ostvaruju od obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi u više jurisdikcija u cilju sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza te povećanja porezne transparentnosti. Predloženim izmjenama tih dvaju zakona mijenjaju se i odredbe koje se tiču uvođenja eura, odnosno zamjene hrvatske kune eurom.

Sabor će raspravljati i o prijedlogu Kluba Socijaldemokrata da se iskoristi puni potencijal konoplje odnosno o potpunoj legalizaciji i liberalizaciji.

Nakon glasovanja u petak, zastupnici uzimaju jednotjednu stanku, a u saborske klupe vraćaju se 16. studenoga i zasjedat će do ustavne stanke 15. prosinca.