Izglasan prijedlog državnog proračuna za 2022.

Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova donio državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2023. i 2024. Za proračun je glasalo 77 zastupnika saborske većine, jedan više od potrebnih 76, a protiv se izjasnilo 49 oporbenih.

U višesatnom glasanju Sabor je potvrdio Vladinu odluku o prihvaćanju samo devet od ukupno 450 amandmana podnesenih u skladu sa zakonom - četiri su iz redova saborske većine, pet iz oporbe.

Riječ je o amandmanima klubova ZLB-a i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP) ukupno vrijednih 11 milijuna kuna, što iz oporbe smatraju nedostatnim i nazivaju "kikirikijem".

Slijedom njih, u 2022. povećat će se sredstva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, za sanaciju Eufrazijeve bazilike u Poreču, program Hrvatske knjižnice za slijepe, međunarodnu promociju hrvatske poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije te za čakovečki Centar za odgoj i obrazovanje.

Sastavnim dijelom proračuna postali su i amandmani klubova HDZ-a, HNS/HSU-a, Mire Totgergelija (HDZ) i Veljka Kajtazija (romska manjina) kojima se osiguravaju sredstva za projekt izgradnje modularne zgrade u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", za sanaciju osječke Tvrđe, opremanje Opće bolnice Bjelovar te za Nacionalni plan uključivanja Roma do 2027.

Šesti Plenkovićev proračun

Prihodi državnoga proračuna za 2022., šestog koji je predložila Vlada Andreja Plenkovića, iznose 164,5 milijarde kuna, rashodi gotovo 174 milijarde, proračunski manjak penje se iznad devet milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda vezano je uz obnovu od potresa, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.

- Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije, poručio je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja proračuna u Saboru.

Glavni je smjer, naglasio je, preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta.

Proračun se temelji na ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rata i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza.

Vlada i iduće godine želi nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama, plan je da javni dug iduće godine ide prema 80,7 posto, a da manjak opće države padne na 2,6 posto BDP-a.

Proračun za 2022., odnosno makroekonomske projekcije za iduće dvije godine, anticipiraju i ulazak Hrvatske u europodručje, što je, uz ulazak u šengensko područje, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europskoj uniji.

Naša reporterka Tatjana Munižaba javila se u podnevnik Dnevnik s posljednjim vijestima, a najavila je i ono što će se događati na Markovu trgu u četvrtak. 

- Glasanje o amandmanima traje, ostalo je još njih 100-tinjak. Potom bi se trebalo glasati o prijedlogu državnog proračuna, koji bi se mogao preimenovati i u vladajući proračun, s obzirom na broj odbijenih amandmana, poručila je. 

- Za sutra se najavljuje "jaka bura", dolaze izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, predviđaju se velike kazne za one koji ne poštuju mjere vezano uz COVID potvrde, dodala je. 

Predsjedatelj Gordan Jandroković dao je na početku današnjeg zasjedanja četiri opomene Karolini Vidović Krišto koja je tražila da se na početku oda počast stradaloj djeci u Domovinskom ratu, nakon čega je udaljena sa sjednice. 

- Nećemo tako, sjednite. Ovo je zlouporaba, izvolite sjesti... upozoravao je Jandroković Vidović Krišto koja je odbijala prestati pričati nakon čega joj je dodijelio tri opomene i mjeru udaljenja sa sjednice.

Kada je u pitanju izražavanje počasti ili sućuti, Jandroković je rekao kako je dogovoreno da se takve stvari dogovore unaprijed s predsjedateljem i onda bi se to moglo i učiniti.

- To sam učinio zato što smatram da se radi o zlouporabi koja, po mojem mišljenju, nije primjerena jer se radi o vrlo osjetljivoj temi i kolegica Krišto me dovela u vrlo neugodnu situaciju, objasnio je Jandroković izrečenu mjeru.

- Odati počast ubijenoj djeci je nešto što zaslužuje svakako da se radi i to trebamo činiti, ne samo djeci nego svima koji su ubijeni, civilnim žrtvama i hrvatskim braniteljima, no ono što je učinila smatram krajnje neprimjerenim, provokacijom kojom je željela mene i sve ostale dovesti u neugodnu situaciju, istaknuo je Jandroković.

- Što god smo htjeli unaprijediti, svaki amandman je odbijen. Imamo EU fondove koji bi navodno trebali riješiti sve probleme. Licemjerje, navodno se odobravaju amandmani koji pomažu borbu protiv nasilja nad ženama, ali se sedam godina ne radi ništa po pitanju donošenja politika o ravnopravnosti spolova, poručila je Marija Selak Raspudić iz Mosta. 

- Državni proračun nije samo financijski akt, već politički akt. Akt kojim jedna vlast u državi šalje poruku kako će voditi državu u 2022. godini. U Hrvatskoj očito cvjetaju ruže i sve je divno, pa se u 2022. neće trebati boriti protiv korupcije. Sredstva za borbu su nikakva, smiješna. Dramatično se smanjuju sredstva za zdravstvo koje nije moglo osigurati lijekove za građane u ovoj godini. Ta se sredstva koja nisu dostatna, dodatno smanjuju. Za avione novca ima, ta stavka iz dana u dan raste, kako je krenulo završit ćemo na 2 ili više milijardi eura za avione, poručio je SDP-ov Peđa Grbin. 

- Ovaj proračun poručuje da je važno izdvajati za obranu, ali ne za zdravstvene ustanove, zdravstvene ustanove dobile su milijardu kuna manje. Pri tome Vili Beroš misli napraviti centralizaciju zdravstvenih ustanova, istaknula je Katarina Peović. 

Vili Matula (Zeleno-lijevi blok) apelirao je na vladajuće da još jednom razmisle hoće li podržati neke od amandmana njegova Kluba, konkretno onaj o uspostavi hitne helikopterske službe, uvođenju građanskog odgoja, očuvanja filmske baštine koja propada.

- Pred nama je glasanje o proračunu, molim stanku od 10 minuta. Kada smo u doba krize, trebalo se u proračunu trebalo vidjeti iskorak. Tu se ne vidi, ovaj je proračun napravljen tehnički korektno, no on govori da Hrvatsku želite ostaviti u društvu najlošijih, u rangu naših "vjernih prijateljica" Bugarske i Rumunjske, ističe Anka Mrak-Taritaš. 

U ime Socijaldemokrata Davor Bernardić također je zatražio stanku.

- U vremenu kada se gospodarstvo nije oporavilo od krize, imamo situaciju da inflacija galopira, troškovi za građane i poduzetnike su sve veći, a smanjuje se investicijska aktivnost. Kako drugačije objasniti da u 2022. godini uopće ne planirate potpore gospodarstvu? 

Danijel Spajić iz Domovinskog pokreta upozorio je da država za stambeno zbrinjavanje prognanika i izbjeglica u iduće tri godine izdvaja gotovo tri milijarde kuna, iako već godinama nemamo ni prognanika, ni izbjeglica, pa se pita čemu to.

- Hoćemo li izdvajati za ljude poput Pakistanca koji nožem napada ljude po tramvajima, upitao je Spajić.

- Državna vlast nije prepoznala rak-ranu hrvatskog društva, a to je demografija, kazao je Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti).

Nezadovoljan je, naime, što Vlada nije prihvatila njegov amandman da se izdvoji 500 milijuna kuna za uvođenje instituta majke odgojiteljice u cijeloj državi.

- Istovremeno, taj isti HDZ u Zagrebu napada gradonačelnika jer ukida ovu mjeru, to pokazuje da HDZ i Možemo! jednako razmišljaju, da im nije stalo do djece, ovakvim potezima promovira se kultura smrti, ne života, poručio je Pavliček.

Grozdana Perić zatražila je stanku u ime HDZ-a "kako bi dokazali da je proračun takav da se teži razvoju Hrvatske". 

- Unatoč pandemiji i dvama potresima, napravili smo sve kako bismo u narednom razdoblju poboljšali stvari. Prihodi se povećavanju za 7,1%, a rashodi svega 0,5%. 

Pavić i Hajdaš Dončić o proračunu

Uoči rasprave i glasovanja u emisiji Studio 4 o proračunu su govorili saborski zastupnici iz redova HDZ-a i SDP-a, Marko Pavić te Siniša Hajdaš Dončić. 

- Proračun je politički dokument, tu se mogu složiti. Možemo iščitati ključnu stvar za RH, da je on "setupiran" za uvođenje eura. Bazira se na što lakšem i bržem uvođenju eura. Nisam protivnik uvođenja eura, ali to ne može biti cilj neke države, već sredstvo za ostvarivanje toga cilja, istaknuo je SDP-ov saborski zastupnik ističući da će vjerojatno nažalost, biti neostvaren po pitanju projiciranih prihoda. 

- Zadnjim je rebalansom smanjen iznos za dvije milijarde kune, dodaje. 

- Ne vjerujem da Ministarstvo zdravlja može uštedjeti 6,2 milijarde kuna, poglavito u ovo doba pandemije, to je ono što se tiče rashodovne strane proračuna. 

Marko Pavić kaže da su stvari upravo suprotne. 

- Složit ću se da je ulazak u eurozonu nije cilj, već sredstvo. Podigli smo kreditni rejting, osigurali niže zaduživanje, u najvećoj krizi smo osigurali likvidnost. Podaci o rastu BDP-a govore da je on trenutno najveći u cijeloj EU. Ove ćemo se godine vratiti u pretkrizno stanje, a druga po rastu BDP-a je Francuska. To nije slučajno, to je rezultat rada Vlade. 

SDP je, kaže Pavić, HDZ-u ostavio 9% ugovorenosti iz EU fondova i 1% iskorištenosti. 

- Samo u prvih šest mjeseci ove godine, iskorištenost smo podigli na preko 50%. Došli smo otprilike na prosjek zemalja EU-a. Imat ćemo svu iskorištenost EU fondova. 

Ponavlja da je cilj ulazak Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023.

- Proračun će itekako biti razvojan, idemo u smjeru eurozone, ali to će koristiti građanima u smislu gospodarskog oporavka. Rast BDP-a generira rast plaća, minimalna plaća od iduće godine je 500 eura. 

Treba proći određeno vrijeme da građani osjete ili pozitivne ili negativne strane proračuna ili BDP-a.

- Pavić zagovara afirmativan pristup, ali imate poražavajuću činjenicu da se depopulacija nastavlja, da je velik broj ljudi iselio iz Hrvatske. Mi smo iskoristili više tih negativnih nego pozitivnih strana, dodaje Hajdaš Dončić.