Sabor: Izostanak desetak zastupnika skratio raspravu

Činjenica da u sabornici nije bilo desetak, mahom oporbenih zastupnika, koji su kanili iznijeti svoje mišljenje o godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu, značajno je u četvrtak skratila raspravu o toj temi.

Karolina Vidović Krišto (OiP), Urša Raukar Gamulin (Možemo), Ante Prkačin (NZ), Mišel Jakšić (SDP), Dalija Orešković (Centar) tek su neki od zastupnika čije je ime pročitano, a nije ih bilo.

Nema ga/je, gubi pravo na raspravu, kratko je konstatirao predsjedavajući akademik Željko Reiner (HDZ).

Oporbene klubove nije pak dojmilo uvjeravanje Vladina predstavnika da je Hrvatska lani bilježila pozitivne gospodarske trendove, a inflaciju su označili ključnim problemom, ističući da je zbog nje najviše profitirala država, a gubili građani.

Bez obzira na pozitivne trendove, to ne znači da ih građani osjećaju, kazao je Boris Lalovac (SDP), navodeći da je inflacija najviše pogodovala državnom proračunu i Ini, najmanje radnicima i umirovljenicima.

To mišljenje dijeli i Branko Grčić (SDP) koji naglašava da država o tome mora voditi računa, a prvi je korak da umirovljenici dobiju izvanredni dodatak kako bi se kompenzirao realni pad vrijednosti mirovina.

Unatoč Vladinim pohvalama Hrvatska je i dalje druga najsiromašnija zemlja EU-a, naglašava Marijan Puljak (Centar).

Nije točno da se u Hrvatskoj živi puno bolje, ispada kao da molite Boga za što veću inflaciju kako biste imali više u državnoj blagajni, poručuje vladajućima Miro Bulj (Most), koji Vladu proziva jer pušta da cijene divljaju.

Jaje je 4-5 puta skuplje, kugla sladoleda u priobalju je pet eura, a bila je pet kuna, kazao je.

Ružica Vukovac (PH) upozorava što je inflacija donijela hrvatskom selu. Otkupna cijena tone pšenice je 150 eura, zamislite to ovako - 33 vreće teške po 30 kg i za svaku dobiju 4,5 eura, za koje u pekarnici mogu kupiti šest puter-štangica, a u slastičarnici čak dvije kuglice sladoleda, kazala je.

Hrvatska, dodala je, ima najskuplju hranu u EU, a izvješće o izvršenju proračuna govori da država nije učinila dovoljno za jačanje proizvodnje domaće hrane.

Oporbene tvrdnje da se loše upravlja financijama i o lošoj situaciji demantira Grozdana Perić (HDZ).

Unatoč svim krizama i izazovima kojima smo bili izloženi, Hrvatska je fiskalna politika izuzetno kvalitetna i učinkovita, u prošloj godini se pratilo sve što se događa u okruženju, vodilo se računa o gospodarstvu i građanima, rekla je.

Sabor: HDZ tvrdi da živimo sve bolje, oporba da živimo lošije

Saborski zastupnici HDZ-a poručivali su u četvrtak u Saboru da Vlada odgovorno upravlja javnim financijama kao i da ljudi u Hrvatskoj žive bolje, a oporba da živimo na dug , da su cijene duplo veće te da će si rijetki ove godine moći priuštiti ljetovanje.

Usprkos svim izazovima prethodnih godina, energetskoj krizi, ratu u Ukrajini a prije toga i pandemiji Vlada je vodila odgovornu fiskalnu politiku, istaknula je Grozdana Perić (HDZ) tijekom saborske rasprave o godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2022.

Rast gospodarstva u 2022. bio je 6,3 posto što je znatno više nego u mnogim europskim zemljama, ostvareni su veći ukupni prihodi i rasli su brže od rashoda, Vlada je vodila računa i o gospodarstvu, ulaganjima i građanima, navela je.

Nikada prije nismo imali toliko konsolidirane i stabilne javne financije i to veliki uspjeh ove Vlade , istaknula je i Danica Baričević (HDZ). Njezina stranačka kolegica Majda Burić (HDZ) naglasila je pak da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU.

Činjenica je da se u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina sve bolje i bolje živi, htjela to oporba priznati ili ne , ustvrdio je Stipan Šašlin (HDZ ) tijeko saborske rasprave.

Oporba međutim ima drugačije mišljenje.

Plaće i mirovine ne prate inflaciju i građani žive drastično lošije , kazao je Marijan Pavliček (Suverenisti). Tvrdi Hrvatska godinama živi iznad svojih mogućnosti, na dug i srljamo u dužničko ropstvo, a da to pokazuje i izvješće. Ako turistička sezona ne ostvari očekivani rezultat rupa u proračunu biti će još i veća, rekao je Pavliček.

Da su javne financije u problemima smatra i Daniel Spajić (DP) navodeći da 20 posto proračuna ovisi o Europskoj uniji , 7 posto BDP-a su uplate naših ljudi iz inozemstva te ovisimo o turističkoj sezoni.

Što ćemo s turizmom ove godine, cijene divljaju, ljudi iz inozemstva pomalo odustaju od rezervacija, a naši ljudi s ovim cijenama nema šanse da primirišu Jadranu, upitao je Branko Grčić (SDP).

Brine što rast cijena se ne odnosi samo na strane turiste nego i na sve nas koji ovdje živimo, dodao je Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista).

Nikola Grmoja (Most) rekao je da za većinu hrvatskih građana nije pitanje gdje će ljetovati ove godine nego kao uopće preživjeti i kupiti osnovne namirnice obzirom na inflaciju.

Razmišljate li kako preživljavaju obitelji s dvoje ili troje djece, upitala je Karolina Vidović Krišto (OIP) .

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, koji je podnio izvještaj, odgovorio je da sve zabrinjava porast cijena koji nije opravdan. Vlada je dosad učinila puno kroz Ministarstvo gospodarstva i kroz inspekcijske aktivnosti Ministarstva financija i to ćemo nastaviti dalje i nadamo se da će akteri koji utječu na porast cijena biti razumni jer u kratkom roku to može donijeti određenu dobit ali u dugom ne, poručio je.

Nije se složio s tvrdnjom da bilježimo manje turista jer, ističe, podaci to ne pokazuju.

Župan je naglasio kako je Hrvatska već dvije godine zaredom među tri europske zemlje s najvećim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, da je među tri zemlje u EU s najvećim kumulativnim rastom od početka pandemije, te jedina zemlja u svijetu koja je zabilježila porastom kreditnog rejtinga od početka agresije na Ukrajinu.

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za prošlu godinu otkriva da su ukupni proračunski prihodi ostvareni u iznosu od 171,7 milijardi kuna, što je na razini plana, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani 11,5 posto.

Izvršenje ukupnih proračunskih rashoda iznosilo je 175,1 milijardu kuna, što čini 94,8 posto planiranih rashoda za 2022.