09:55 / 10.06.2021.

Autor: I.H./HRT/Hina

Sabor o gospodarenju otpadom

Sabor o gospodarenju otpadom

Sabor o gospodarenju otpadom

Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Hrvatski sabor će, prema naputku svoga predsjednika Gordana Jandrokovića, nabaviti i posebne spremnike za odvajanje i odlaganje plastične i metalne ambalaže te stakla, potvrđeno je Hini u srijedu poslijepodne.

Za ubuduće, prema današnjem naputku predsjednika Sabora, nabavit će se i posebni spremnici za odvajanje i odlaganje plastične i metalne ambalaže te stakla, čime će se dodatno unaprijediti razvrstavanje otpada u zgradi Hrvatskoga sabora, poručili su iz Sabora.

Naglasili su pritom da se u Saboru, uz miješani komunalni otpad, posebno razdvaja papir u svim uredskim prostorijama već 25 godina, te biootpad u odgovarajućim spremnicima u sanitarnim prostorijama.

O kojim se količinama otpada radi, iz Sabora su pokazali na primjeru ovogodišnjeg travnja.

Komunalne tvrtke odvezle su 39 spremnika miješanog otpada, tri spremnika po 240 litara biootpada te dva spremnika po 1100 litara plastičnog otpada. Količine odvezenog papira nisu mogli preciznije odrediti, s obzirom da se odvozi zajedno s papirom iz zgrade Vlade.

Sabor će i dalje doprinositi odgovornom zbrinjavanju otpada i smanjenju njegova štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš, poručili su.

Pitanje odvajanja otpada u Saboru otvoreno je za današnje rasprave o gospodarenju otpadom koji će uvesti nove strandarde u to područje. Krenimo od Sabora, umjesto samo kutija za papir, uvedimo i one za plastiku, predložila je Marijana Puljak (Centar), a poduprli resorni ministar Tomislav Ćorić i predsjednik Sabora Jandroković. 

Najavljujem da će Tajništvo dobiti zadaću da poradi na dodatnom odvajanju, obećao je Jandroković.

Suverenist Hrvoje Zekanović upozorio je, međutim, da se ne radi samo o Saboru. Radi se o ministarstvima, s obzirom na korona mjere svi se, umjesto u restoranu, hrane u svojim uredima, radi se o tonama otpada koji nitko ne razvrstava, kazao je zastupnik pa izbrojio kako se radi o stiroporskoj posudi, vrećici i jednokratnom priboru. Smatram da od glave riba smrdi, izjavio je.

Slijedom novog zakona, od idućeg mjeseca zabranit će se prodaja određenih jednokratnih plastičnih proizvoda, a od 1. siječnja iduće godine i laganih plastičnih vrećica za nošenje.


Rasprava prijedloga

Sabor je raspravljao o Zakonu o gospodarenju otpadom kojim se do 2035. određuju novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada (65 umjesto 50 posto) te novi niži ciljevi za odlaganje otpada (10 posto), no oporba drži da je zakon bez vizije, nedovoljno ambiciozan i ne nudi rješenja.

- Brojem primjedbi i intenzitetom rasprava koje se vode po pojedinim komponentama gospodarenja otpadom, doista zaslužuje biti predmetom, vjerujem, konstruktivne rasprave pred Hrvatskim saborom, kazao je Ćorić.

- Uloga kružnog gospodarstva u ostvarenju ambicioznog cilja pretvaranja Europe u klimatski neutralan kontinent do 2050. godine kao i smanjenje onečišćenja i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti zapravo su razlozi, odnosno baza za ovaj prijedlog zakona, navodi Ćorić.

Dodao je kako se eksploatacija prirodnih sirovina u posljednjih 50 godina utrostručila, a iskorištavanje prirodnih resursa i prerada u materijale, goriva i hranu dovodi do približno polovine ukupnih emisija stakleničkih plinova i uzrokuje više od 90 posto gubitka biološke raznolikosti.

- U Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi, još uvijek smo previše linearni i ovisni o prirodnim resursima koji se prerađuju u proizvode i konačno odlažu kao otpad, konstatirao je ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Prijedlogom koji je pred zastupnicima u četvrtak u prvom čitanju, zabranjuje se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (primjerice slamki, pribora za jelo, štapića za uši) , a od 1. siječnja iduće godine i laganih plastičnih vrećica za nošenje.

Izuzetak su, pojasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe samo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.

Cilj je da u dužem razdoblju imamo održiv sustav te čišću i ekološki zaštićeniju RH, niskougljično društvo do 2050. dodao je.

Marin Miletić (klub Mosta) ustvrdio je kako predloženi zakon ne donosi potrebna rješenja, nema vizije i temelji se na zastarjelim tehnologijama, a koncept županijskih centara gospodarenja otpadom ocijenio je promašenim financijski, ekološki i zdravstveno, jer su štetni za zdravlje i okoliš.

Posebno je upozorio na problem odlagališta Marišćina i Kaštijun zbog kojih građani ne mogu normalno živjeti. Spalionice smeća nisu u skladu sa zelenim planom EU, ocijenio je.

Miroslav Škoro (klub Domovinski pokret) smatra kako imamo štetan i neodrživ sustav gospodarenja otpadom koji troši velik novac, a ne daje rezultate. Predloženi zakon ne donosi nikakve promjene i ne omogućava ostvarenje zacrtanih ciljeva, već stvara štetu za okoliš i građane. EU podiže ciljeve, a mi ih smanjujemo u odnosu na aktualni plan zbrinjavanja otpada, rekao je upitavši gdje je odgovornost za to. Mi plaćamo, a ne odgovara nitko, upozorio je Škoro.

Upitao je što je ambiciozno u smanjenju predviđene količine zbrinutog otpada, na što mu je ministar Ćorić odgovorio da je prethodni plan postavljen nerealno.

Sandra Benčić (klub Zeleno-lijevog bloka) upozorila je na problem odlagališta Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznad malostonskog zaljeva koji ugrožava proizvodnju školjki. Zakonski bi prijedlog trebao biti prilika da se Hrvatska makne s dna EU kada je riječ zbrinjavanje otpada. Zauzela se za zabranu stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda.

Mišel Jakšić (klub SDP-a) založio se za uvođenje tržišta otpadom i veću ulogu države u otkupu otpada te pomoći županijama, gradovima i općinama u izgradnji sustava gospodarenja otpadom "jer se prečesto to prepušta nerijetko sumnjivom privatnom kapitalu". Sanja Udović (SDP) je ustvrdila kako se zakonskim prijedlogom na mala vrata uvode spalionice.

Hrvoje Zekanović (klub Hrvatskih suverenista) upozorio je na problem jednokratne ambalaže pozvavši državne institucije da svojim primjerom pokažu što treba raditi. Ustvrdio je kako Hrvatska, nakon što regionalni centri prikupe razvrstani otpad, uz plaćanje šalje u inozemstvo umjesto da ga sami iskoristimo.

- Mi bauljamo, poručio je.

Anka Mrak Taritaš (klub Glas-Centar) istaknula je da zakon mora biti provediv i dati odgovor na pitanje što želimo. Upozorila je na problem zbrinjavanja povećanih količina građevinskog otpada nakon obnove potresom pogođenih područja. Otpad treba biti prilika, poručila je.

Ljubomir Kolarek (klub HDZ) najavivši potporu zakonskom prijedlogu istaknuo je kako treba potaknuti jedinice lokalne samouprave da potiču građane na razvrstavanje otpada. Ustvrdio je i kako bi neugodnih mirisa s odlagališta otada Marišćina bilo manje kada bi se više razvrstavao otpad.

Zakonskim se prijedlogom, među ostalim, propisuje da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom država i županije, odnosno Grad Zagreb. Propisuju se centri za ponovnu uporabu te nadležnost županijskih upravnih tijela za vođenje evidencija i očevidnika za djelatnosti gospodarenja otpadom, a očevidnik o ukidanju statusa otpada vodi Ministarstvo. Propisuje se postupak vođenja očevidnika o nastanku i tijeku otpada te obveznici njegova vođenja. Utvrđuju se uvjeti i nadležnosti za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije. Također se propisuje da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom RH. Propisuju se obaveze proizvođačima proizvoda u okviru proširene odgovornosti i način organiziranja sustava te određuju posebne kategorije otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja i plaćanje posebnih naknada.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!