08:01 / 25.03.2021.

Autor: V.K./HRT/Hina

Pohvale radu Ureda za Hrvate izvan Hrvatske

Sabor

Sabor

Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Sabor je radom nastavio raspravom o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije Zakona o odnosim s Hrvatima izvan Hrvatske za 2019., a među šest programa potpore, posebno je važan onaj za Hrvate u BiH, a za koji je RH izdvojila 25,8 milijuna kuna, kroz 89 programa i projekata. Prije početka saborske sjednice prisegnula je nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Za novu pučku pravobraniteljicu Šimonović Einwalter je izabrana tajnim glasovanjem sa 115 glasova na sjednici 19. ožujka.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter prisegnula je da će se u svom radu držati Ustava i zakona, poštivati javni poredak Republike Hrvatske i da će svoju dužnost obavljati pravično, časno i savjesno u najboljem interesu građana.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković čestitao je novoj pučkoj pravobraniteljici i zaželio joj uspjeh u radu te da svoju dužnost obavlja profesionalno, odgovorno i savjesno.

Šimonović Einwalter, koja je izabrana na mandat od osam godina, dolazi iz Ureda pravobranitelja, od 2013. bila je zamjenica prethodne pučke pravobraniteljice Lore Vidović kojoj je mandat istekao 1. ožujka i nije se natjecala za novi.

Od 2003. radno je iskustvo stjecala u Ministarstvu za europske poslove i Ministarstvu vanjskih poslova, a u Uredu pučkog pravobranitelja je od 2008. godine.

Pučki pravobranitelj je opunomoćenik Sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, u svom je radu samostalan i neovisan.  

Godišnje izvješće o provedbi Strategije Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske

Sabor je radom nastavio raspravom o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske za 2019., a među šest programa potpore, posebno je važan onaj za Hrvate u BiH, a za koji je RH izdvojila 25,8 milijuna kuna, kroz 89 programa i projekata.

To se odnosi na projekte iz područja obrazovanja i znanosti, zdravstva i socijalne skrbi.

I u 2019., Vlada Republike Hrvatske nastavila je podupirati programe i projekte značajne za unaprjeđenje kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini kao i povećavati iznos financijskih sredstava za tu namjenu. Tako je prošle godine osigurano 25.800.000 kuna, do sada najveći iznos sredstava.

Time se jasno pokazuje značaj koji vlada pridaje Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osiguravanju uvjeta za njihov održivi ostanak u toj zemlji ali i stvaranja platforme za razvoj i prosperitet. Iznos sredstava za projekte i programe Hrvata u Bosni i Hercegovini od 2016. do 2019. godine povećan je za skoro 30 posto; u 2016. iznosio je 20 milijuna kuna, a 2019. iznosio je 25,8 milijuna kuna. Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu Središnji državni ured je raspisao 15. travnja 2019. godine.

U okviru strateškog cilja poticanja povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku važno je naglasiti uspješnu provedbu niza aktivnosti - program učenja hrvatskog jezika, putem kojeg je tijekom 2019. odobreno 250 stipendija za učenje jezika na sveučilištima u Hrvatskoj, platforme za on line učenje hrvatskog jezika na kojima se do konca 2019. upisalo više od 4.800 polaznika kao i osiguranje posebnih upisnih kvota za upise na studijske programe za Hrvate izvan RH - pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.

U 2019. odobrena je posebna upisna kvota i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Sveučilištu Sjever te na Veleučilištu u Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Pohvale radu Ureda za Hrvate izvan Hrvatske

Saborski zastupnici su pohvalili osnaživanje veza s Hrvatima izvan domovine i rad Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske, ali i upozorili na težak položaj Hrvata u Srbiji, potrebu olakšavanja glasovanja dijaspore i jačanje gospodarskih veza.

Hrvati u Vojvodini ostavljeni su na milost i nemilost Aleksandru Vučiću, nemaju nikakva prava, niti predstavnika u Skupštini Srbije, ustvrdio je Miro Bulj (Most) u raspravi o godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o Hrvatima izvan Hrvatske za 2019.

Branko Bačić (HDZ) drži da treba ustrajati na pravnim mehanizmima da se izmijeni odluka o uvođenju bunjevačkog jezika u Subotici, koja narušava poziciju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

Za položaj Hrvata u Vojvodini zabrinut je i Bojan Glavašević (NZ).

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas poručio je da Hrvatska neće odustati od nastojanja da poboljša položaj Hrvata u Srbiji, ali i ostalim zemljama.

Što se tiče suradnje sa Srbijom, i za dobra i loše stvari potrebne su dvije strane, nećemo se umoriti u svemu što moramo raditi prema hrvatskoj zajednici i institucijama koje moraju donijeti ono što su potpisale, odgovorio je zastupnicima

Službena vlast stoji iza hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, napravit ćemo sve da zaštitimo naše sunarodnjake, odgovorio je Milas Marijanu Pavličeku (Hrvatski suverenisti) hoće li se zaustaviti uvođenje bunjevačkog jezika u Subotici.

Kada je riječ o gospodarskoj suradnji, na što su ukazale Marijana Petir (NZ) i Marijana Puljak (Centar), Milas rekao kako se želi potaknuti povezivanje Hrvata i na tom području.

Nastavit će se podupirati projekti Hrvata izvan domovine, ne samo financijski već i na druge načine, najavio je.

Marija Selak Raspudić (Most) u raspravi je upozorila da brojni Hrvati izvan Hrvatske nisu tijekom prošlih izbora zbog epidemije koronavirusa mogli pristupiti biračkim mjestima i ostvariti svoje pravo.

Na isti problem je ukazao Stephen Nikola Bartulica (DP), koji smatra da bi dijaspori trebalo olakšati sudjelovanje na izborima putem dopisnog ili elektroničkog glasovanja.

- U središtu pozornosti nisu hrvati u BiH, već hrvati u Republici Srbiji, preciznije u Vojvodini, gdje ih je prije rata bilo više od 100 tisuća. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine taj broj se prepolovio, rekla je i dodala kako zabrinutost kod zastupnika zaziva i odluka lokalne vlasti u Subotici koja proglašava bunjevački jezik službenim, te napadi i prijetnje na predstavnike hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, rekla je Tatjana Munižaba za Dnevnik HRT-a.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!