Katić: Neće se tražiti matični broj građana u javnim ili privatnim institucijama

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izjavio je da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju.

- Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru (banke i sl). Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije, rekao je Katić tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.

Time je odgovorio Damiru Bajsu (NL) kojeg je zanimalo ima li bilo tko više pravo tražiti od građana matični broj građana (MBG).

Predstavljajući prijedlog zakona Katić je podsjetio je da je 1. siječnja 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.

Obzirom da je OIB ušao u punu primjenu, institucije s njegovim korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl). Time prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao pomoćne identifikacijske oznake.

Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a.

I dalje dvostruka evidencija kod nekih državnih tijela i banaka

Tijekom rasprave zastupnici su podržali prestanak važenja Zakona o matičnom broju, ali i upozorili da još uvijek postoji veliki broj evidencija koje vode razna tijela zasnovana po matičnom broju.

Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je da ćemo i dalje imati dvostruku evidenciju kod nekih državnih tijela i banaka jer još uvijek građani, kada žele otvoriti tekući račun u banci, moraju u nekim bankama dati i svoj MBG.

Osvrćući se na slučaj uhićenih hrvatskih državljana u Zambiji upitao se kako su djeca iz DR Konga, koja vjerojatno nisu ni čula za Hrvatsku, dobila sve hrvatske dokumente, a izdani su im OIB i putovnice.

Božo Petrov (Klub Mosta) upozorio je na sporu digitalizaciju javne uprave. EU je prije pet godina Hrvatskoj dodijelio 880 milijuna kuna za projekt digitalizacije javne uprave, ali se ne zna koliko je potrošeno za to.

Damir Bajs (Klub Fokusa, Reformista i nezavisnih zastupnika) upitao je kako je moguće da su djeca iz DR Konga, koje su željeli posvojiti hrvatski građani, dobili OIB i putovnice, a državni organi su se "našli u čudu" što se dogodilo.

Podržane izmjene Zakona o putnim ispravama

Zastupnici su podržali konačne izmjene Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana jer donose jednostavniju proceduru izdavanja putovnica za djecu. One će omogućiti da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, može podnijeti zahtjev i preuzeti putovnicu svojeg djeteta, što do sada nije bilo moguće.

Uvidom u maticu rođenih vidjeti će se postoje li zabilješke o lišenju roditeljske sposobnosti jednog od roditelja i u tom slučaju neće se dozvoliti izdavanje putovnice, a ako se to utvrdi naknadno putovnica će se poništiti.

- U provedbi dosadašnjeg zakona uočeno je niz poteškoća, kada jedan od roditelja iz objektivnih razloga ne može preuzeti putovnicu jer primjerice radi na brodu, u inozemstvu ili je u zatvoru, kazao je Katić.

Prošle je godine izdano 285.392 putovnica, od čega 210.617 u policijskim postajama, a 74.775 u diplomatsko konzularnim predstavništvima, naveo je.